Naslov
Iz prošlosti istočnoga Jadrana – tragom iseljenika iz grada Ulcinja u Mlecima
(From the history of eastern Adriatic - following the traces of emigrants from the town of Ulcinj in Venice)

Autori
Čoralić, Lovorka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ogledi iz istorije Ulcinja

Urednik/ci
Lika, Jusuf

Izdavač
Fondacija Lika

Grad
Ulcinj

Godina
2017

Raspon stranica
103-141

ISBN
978-86-908739-7-5

Ključne riječi
rani novi vijek ; Venecija ; Mletačka Republika ; migracije ; Ulcinj ; istočna jadranska obala ; izvorna građa
(early modern period ; Venice ; Venetian Republic ; migrations ; Ulcinj ; eastern Adriatic coast ; archival sources)

Sažetak
Grad Ulcinj bio je tijekom srednjega vijeka poprište presizanja više tamošnjih vladara, a od 1421. do 1571. godine nalazio se u sastavu mletačkog dominija na istočnom Jadranu, tvoreći sastavni dio pokrajine Albania Veneta. Nakon pada pod osmanlijsku vlast 1571. godine iz korijena se mijenja etnička, društvena i kulturna slika toga grada, a povijest njegova stanovništva moguće je ponajviše pratiti kroz podatke sačuvane u pismohranama drugih arhiva. U radu se, tragom postojećih spoznaja historiografije i izvorne građe iz mletačkih pismohrana (Državni arhiv, Arhiv bratovštine Sv. Jurja i Tripuna), kao i uz usporednu građu iz Državnog arhiva u Zadru, prati tijek ulcinjskih iseljavanja u Mletke u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. Ponajprije na osnovi oporučnih spisa iseljenih Ulcinjana, predstavljen je vremenski okvir njihova iseljavanja u grad na lagunama, brojčani omjer u odnosu na useljenike iz drugih gradova na istočnom Jadranu, njihovo profesionalno djelovanje i mjesta stanovanja, gospodarske mogućnosti i standard, odnosi s mletačkim vjerskim ustanovama (ponajprije s nacionalnim bratovštinama) i duhovnim osobama, kao i svakodnevni život u krugu obitelji, prijatelja i sunarodnjaka. Raščlamba arhivskih vrela pokazuje nam da su Ulcinjani po svim sastavnicama iseljavanja, života i djelovana u Mlecima činili sastavni dio brojčano snažne i društvenim ugledom respektabilne zajednice useljenika s istočnoga Jadrana, ponajprije s onovremenog hrvatskog etničkog prostora. Stoga je, kako se u zaključnim dijelovima rada napominje, nužno – u sklopu cjelovitog proučavanja prošlosti istočnoga Jadrana – Ulcinju, kao i tamošnjim okolnim krajevima i gradovima, posvećivati od strane hrvatske historiografije veću i rezultatima učinkovitiju istraživačku pozornost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA