Naslov
O ustavnim i konvencijskim dvojbama uz Zakon o stečaju potrošača - predstavlja li višegodišnji plan otplate duga u Zakonu o stečaju potrošača povredu prava na suđenje u razumnom roku?
(On Constitutional and Conventional Doubts with the Consumer Bankruptcy Act – does the Several Year Plan to pay off debts in Consumer Bankruptcy Act represent a violation of the right to trial within the reasonable time?)

Autori
Grbić, Sanja ; Bodul, Dejan

Izvornik
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (0584-9063) 53 (2016), 4; 1011-1038

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Zakon o stečaju potrošača, razdoblje provjere ponašanja, standard razumnog roka
(Consumer Bankruptcy Act, period of examining behavior, standard of reasonable time)

Sažetak
Precedentalni karakter prava Konvencije, koja se kroz praksu ECHRa razvija kao „živi“ instrument, doveo je do toga da svaki od pojmova iz čl. 6 zahtijeva objašnjenje na stotine stranica. U navedenom kontekstu Europski sud za ljudska prava (Europski sud ili ECHR) je u svojim presudama analizirao i tzv. „prešutna prava“ koja nisu izričito navedena u tekstu Konvencije već su stvorena kroz judikaturu za, exempli causa, stečajni (korporativni i potrošački) postupak. S druge strane, činjenica je da stečaj predstavlja izvansudski postupak, in extremis, u kojem je vrijeme jedan od najznačajnijih elemenata. Vrijeme umanjuje vrijednost imovine i što više vremena protekne u stečajnom postupku, vjerovnicima će okončanjem postupka biti u pravilu dostupna manja količina novčanih sredstva, dok su paralelno i dužnici – potrošači zakinuti jer imaju manje šanse za ekonomsko-socijalnu „rehabilitaciju“. U ovom radu bavimo se analizom dviju komplementarnih tema koje smo tijekom argumentacije povezali u jedinstvenu cjelinu. Naime, u navedenom kontekstu autori preispituju hoće li višegodišnje trajanje postupka potrošačkog stečaja (u nekim slučajevima i do 7 godina) definirano Zakonom o stečaju potrošača predstavljati povredu prava na suđenje u razumnom roku odnosno povredu prava na rješavanje građanskih prava i obveza dužnika i vjerovnika u razumnom roku iz čl. 6. EKLJP i čl. 29. Ustava RH. Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci uvjetovali su izbor metoda pa je u istraživanju korišten metodološki pristup koji obuhvaća proučavanje domaće i strane literature, odgovarajućih zakonskih propisa kao i analizu sudske prakse. U radu se posebno analizira praksa Europskog suda za ljudska prava u postupcima uz čl. 6. (Pravo na pošteno suđenje) i Ustavnog suda RH uz čl. 29., st. 1. Ustava RH jer polazimo od pretpostavke da saznanja o ovome mogu biti ključna za razumijevanje problematike rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA