Naslov
Granice podmorskih prostora jadranskih država
(The boundaries of the submarine areas of the Adriatic states)

Autori
Vokić Žužul, Marina

Izvornik
Poredbeno pomorsko pravo (1331-9914) 54 (2015), 169; 9-56

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
morsko dno i podzemlje ; teritorijalno more ; epikontinentski pojas ; razgraničenje ; države u nepovoljnome geografskom položaju ; jedinstvena morska granica ; Jadransko more
(sea-bed and subsoil ; territorial sea ; continental shelf ; delimitation ; geographically disadvantaged states ; single maritime boundary ; the Adriatic Sea)

Sažetak
U ovome radu analiziraju se sve dosada utvrđene granice jadranskog podmorja kao i one koje tak valja utvrditi, posebice u svjetlu novih istraživanja njegovih prirodnih bogatstava. Uz Hrvatsku i Italiju, koje dijele najveći dio morskog dna i podzemlja u Jadranu, pravo na epikontinentski pojas imaju i Crna Gora te Albanija. Dvije jadranske države s kratkim obalama – Bosna i Hercegovina te Slovenija, države su u nepovoljnome geografskom položaju koje ne mogu imati epikontinentski pojas kao prirodni produžetak svoga kopnenog područja. Podmorski prostori tih država završavaju stoga na vanjskoj granici njihovih teritorijalnih mora. Osim razmatranja tih granica i sporazumno utvrđenih granica epikontinentskih pojaseva, autorice se kritički osvrću i na jednostrane akte Slovenije o proglašenju njezinoga epikontinentskog pojasa iz 2005. godine kao potpuno pravno neutemeljene akte. U središtu pozornosti ovoga rada je razmatranje granice koja dijeli podmorske prostore Hrvatske i Italije kao buduće granice dviju država i nad morskim dnom. Ta bi granična crta, u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora, trebala postati – jedinstvena morska granica njihovih epikontinentskih i gospodarskih pojaseva (odnosno ekološke zone Italije i zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske). Takva višefunkcionalna jedinstvena granična crta u najboljem je interesu pravne sigurnosti u svim načinima korištenja mora, a u međunarodnoj sudskoj i arbitražnoj praksi posljednjih desetljeća u potpunosti je zamijenila povlačenje različitih crta razgraničenja za više pojaseva u istome morskom prostoru. S obzirom na rezultate nedavno provedenih istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina u južnom Jadranu, u radu se upozorava i na potrebu što skorijeg povlačenja crte bočnog razgraničenja epikontinentskih pojaseva Hrvatske i Crne Gore. Autorice analiziraju moguće pravce te nove granice, uzimajući u obzir znatno odstupanje od ekvidistancije privremene crte razgraničenja određene Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država 2002. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA