Pregled bibliografske jedinice broj: 865827
Vizualni identitet i brendiranje grada
Vizualni identitet i brendiranje grada, 2012. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 865827 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vizualni identitet i brendiranje grada
(Visual identity and brand identity of a city)
Autori
Kalčić, Silva
Izvornik
Slika grada
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
2012
Ključne riječi
oblikovanje procesa i događaja ; vizualni sistem-identitet grada ; brendiranje grada
(process and event design ; visual system-identity for a city ; brand identity of a city)
Sažetak
Brendiranje grada kao uspješan proces podrazumijeva sastavljanje gospodarske i kulturne karte toga područja, kako bi se na jednom mjestu dobio uvid u sve bitne silnice- sastavnice općeg stanja, koje se rezimira uz prognozu kako dalje: treba definirati ciljeve kome se želiš obratiti, kakvim skupinama, kome želiš komunicirati poruku? Svjedočimo promjenama gospodarske strukture grada, uništenju tradicionalnih grana na kojima je grad počivao, doseljavanju neautohtonog stanovništva, koje ne poznaje lokalne tradicije. U takvoj situaciji brendiranje grada predstavlja virtualni produžetak umirućih tradicija, ali koji bi mogao sa svoje strane djelovati kao poticaj za njihov novi i drugačiji život. To jest, brendiranje, oblikovanje i čitanje fiziognomije grada nije samo privid da tradicija još uvijek postoji. Kod izgradnje objekata umjetnosti i prometne infrastrukture treba voditi računa da upravo oni predstavljaju vizualne odrednice identiteta grada, i o tome treba postojati konsenzus multidisciplinarnih timova – s područja sociologije, arhitekture, povijesti umjetnosti i politike, no ponajprije treba doći do konsenzusa stručnjaka i javnosti o tome što se želi postići brendiranjem ; dakako stalni problem je da ono nastaje spontanim, pa čak i stihijskim procesom. Vizualni identitet treba biti ponajprije testiran kod građana. U slučaju Zagreba ključno je to što se želi nastaviti u smislu vizualne tradicije (tema nije kako prodati grad, već kako od grada napraviti robu, prema Adornovom Pismu Benjaminu iz 1935. – da „fetišistički karakter robe nije stvar svijesti, nego dijalektike u eminentnom smislu da ona proizvodi svijest“) – je li to agramerština, pripadnost teutonskom prostoru, usađenost u prigorsko-zagorsku regiju ili predmediteranska pozicija, bliskost s mediteranskim basenom? Sve tri tradicije već postoje u etničkom, kulturnom i gospodarskom smislu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
Napomena
Priprema za brendiranje grada Šibenika prema narudžbi gradske uprave.