Naslov
Kronični bubrežni bolesnik – psihijatrijsko-psihološki pristup
(Patients with chronic kidney disease – psychiatric–psychological issues)

Autori
Šarić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
VIII Kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM ; BOLESNIK S BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA – ŠTO POVEZUJE BUBREG I SRCE?

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.03.2017. - 12.03.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bubrežni bolesnik, dijaliza, psihički aspekti
(kidney disease, haemodialysis, PSYCHIATRIC ISSUES)

Sažetak
Bolesnici s kroničnim bolestima bubrega suočeni su s dugotrajnim psihološkim distresom koji može imati nepovoljan utjecaj na medicinski ishod. Cilj rada je razmotriti glavne stresore povezane sa zatajenjem bubrega, dijalizom i transplantacijom bubrega, najčešće popratne psihijatrijske poremećaje i ulogu koju ima psihijatar u ukupnom tretmanu. Bolesnici sa zatajenjem bubrega susreću se s višestrukim gubitcima – gubitkom zdravlja i tjelesne funkcije ili organa, narušavanjem tjelesnog izgleda i seksualne funkcije, često gubitkom posla i socioekonomskog statusa, gubitkom osobne slobode i kontrole uz nužnost ovisnosti o dijalizi da bi preživjeli. Trajno se mijenja kvaliteta njihova života uključujući restrikciju prehrane i kretanja. Transplantacija bubrega omogućuje veću neovisnost, no obuhvaća strah od odbacivanja organa i potrebu imunosupresivne terapije s popratnim nuspojavama. Sam tijek bolesti s neizbježnim komplikacijama i medicinskim intervencijama zahtijeva kontinuiranu adaptaciju bolesnika i njegove obitelji. Najčešći psihijatrijski poremećaj koji se dijagnosticira u tih bolesnika jest depresija koja pridonosi slabijoj suradljivosti, učestalijim hospitalizacijama i lošijoj prognozi, a povezuje se i s prekidom dijalize i suicidom. Osim važnosti dijagnosticiranja psihijatrijskih poremećaja, treba voditi računa da zatajenje bubrega i starija dob utječu na farmakokinetiku psihotropnih lijekova. Psihološki i emocionalni problemi bubrežnih bolesnika često ostaju neprepoznati i netretirani. Psihosocijalne intervencije trebale bi početi odmah po postavljanju dijagnoze kronične bubrežne bolesti, slijediti razvoj bolesti te tjelesno, socijalno i psihološko funkcioniranje. Pri tome je neophodna multidisciplinarna suradnja nefrološkog tima, liječnika obiteljske medicine i konzultativnog/liaison psihijatra.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA