Pregled bibliografske jedinice broj: 86522
112. Hrvatski katolički pokret od šestosiječanjske diktature do početka Drugoga svjetskog rata (1929-1941)
112. Hrvatski katolički pokret od šestosiječanjske diktature do početka Drugoga svjetskog rata (1929-1941) // Hrvatski katolički pokret : zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Krku od 29. do 31. ožujka 2001. / Matijević, Zlatko (ur.).
Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2002. (poster, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 86522 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
112. Hrvatski katolički pokret od šestosiječanjske diktature do početka Drugoga svjetskog rata (1929-1941)
(Croatian Catholic Movement from the Introduction of the Dictatirship to the Beginning of the World War II (1929-1941))
Autori
Krišto, Jure
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatski katolički pokret : zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Krku od 29. do 31. ožujka 2001.
/ Matijević, Zlatko - Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 2002
Skup
Međunarodni znanstveni skup Hrvatski katolički pokret
Mjesto i datum
Krk, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 29.03.2001. - 31.03.2001
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Šestosiječanjska diktatura; katolički pokret; progoni
(Dictatorship; Catholic Movement; Persecutions)
Sažetak
Tijekom cijelog razdoblja od ulaska Hrvata u državnu zajednicu s drugim Južnim Slavenima do njezine propasti vidnu političku ulogu imali su, uz HSS, katolički biskupi kroz instituciju Biskupskih konferencija. S uvođenjem diktature i s nastojanjem režima da nametne nacionalni identitet jugoslavenstva, u stvari prerušenog srpstva, svim drugim narodima, katolički biskupi postaju još presudniji u političkom životu hrvatskog naroda. Kako se ideologija integralnog jugoslavenstva nametala osobito putem školstva i kulturne politike, biskupi su se oduprijeli školskim zakonima te Sokolstvu kao jedinoj državnoj organizaciji (sve su katoličke organizacije bile zabranjene). Katolički su biskupi također nastojali oko postizanja formalnog ugovora između države i Sv. Stolice (konkordata), što je Srpska pravoslavna crkva minirala. Samo godinu dana nakon uvođenja diktature katolički laici pokušavaju stvoriti nove katoličke organizacije i obnoviti stare. Prvi su bili organizirani Križari, koji su zapravo preuzeli članstvo i organizacijsku strukturu zabranjenih Orlova. Uskoro su svoje aktivnosti obnovili i Domagojci, prva i središnja organizacija Hrvatskoga katoličkog pokreta. Katolička je hijerarhija nastojala objediniti te dvije organizacijske strukture u Katoličku akciju, ali u tome nije bila uspješna ; antagonizmi među katoličkim organizacijama bili su obnovljeni. Pod utjecajem domaćih i međunarodnih političkih prilika, od 1935. utjecaj HSS-a i V. Mačeka počeo je slabiti, a jačati utjecaj “ nacionalista” , ponajprije Ustaškog pokreta. Vodstvo i članstvo katoličkih organizacija većinom se priklanja nacionalistima. U nadi da bi uz pomoć Italije i Njemačke, u kojima su vladali totalitarni režimi, Hrvati mogli doći do nezavisnosti, i katolički tisak sa simpatijama gleda na te režime, a žestoko se obara na komuniste, Židove, masone i druge snage za koje su držali da se opiru tim hrvatskim težnjama. U takvu su raspoloženju dočekali proglašenje NDH, koju su pozdravili te se uključili u njegovu izgradnju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
