Naslov
110. Navodna istraga Sv. Stolice o postupcima hrvatskoga episkopata vezanima za vjerske prijelaze u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
(Alleged Investigation of the Holy See about the Comportment of the Croatian Episcopate Regarding Religious Conversions in the Independent State of Croatia)

Autori
Krišto, Jure

Izvornik
Croatica Christiana periodica (0350-7823) 26 (2001), 49; 161-173

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Katolički episkopat; vjerski prijelazi; pravoslavna propaganda; Sv. Stolica
(Catholic Episcopate; Religious Conversions; Orthodox Propaganda; Holy See)

Sažetak
Autor na temelju povijesnih vrela pokazuje da se Srpska Pravoslavna Crkva (SPC) u legitimnom zauzimanju za vjernički puk nije uvijek mogla uzdignuti iznad političkih razmišljanja. Štoviše, čini se da je u vrijeme Drugoga svjetskog rata srpska Crkva brigu za srpske interese stavila ispred i iznad zaštite interesa pravoslavnog življa. U tom nastojanju za zaštitom nacionalnih interesa pravoslavna srpska Crkva nije prezala ni pred uporabom najgrublje propagande. Cilj srpske i pravoslavne promidžbe nije bila samo KC, nego i hrvatski narod, osobito njegovo nastojanje oko uspostave suverene i samostalne države. Pravoslavna Crkva, kao i srpski političari, takva su hrvatska nastojanja smatrali izravno uperenima protiv interesa srpstva i pravoslavlja, jer se uspostava hrvatske države smatrala cijepanjem srpskog naroda i srpske države. Kao što je srpska politika već dugo smatrala da “ svi Srbi moraju živjeti u istoj državi” , tako je SPC smatrao da njegov kanonski prostor obuhvaća sve krajeve na kojima žive Srbi, za koje se podrazumijeva da su pravoslavci. Važni čimbenici u KC-u - vodstvo Crkve u Hrvatskoj i čelnici vatikanske diplomacije, bili su uvjereni još tijekom rata da se SPC i srpski članovi jugoslavenske vlade rado utječu propagandi radi postizanja političkih ciljeva. U to su bili uvjereni i hrvatski članovi jugoslavenske vlade u izbjeglištvu, a R. Bićanić je to i pismeno posvjedočio. Sv. Stolica je ipak poduzela korake da provjeri navode te promidžbe da se katolički biskupi u NDH nečasno ponašaju prema Srbima, osobito u pitanju vjerskih prijelaza. Nakon uvida u dokumentaciju koju je podnio nadbiskup Stepinac, Sv. Stolica je bila ne samo zadovoljna ponašanjem biskupa, nego i zahvalna zbog njihove odlučnosti i vjernosti katoličkim načelima. Historiografija u bivšoj Jugoslaviji prihvatila je protukatolička i protuhrvatska stajališta SPC-a kao i stajališta srpskog dijela jugoslavenske vlade u izbjeglištvu kao vjerodostojnu povijesnu interpretaciju. Stoga i danas historičari koji se nekritički odnose prema toj historiografiji ili se povode velikosrpskim idealima smatraju da se nema što mijenjati u toj interpretaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA