Pregled bibliografske jedinice broj: 864951
Planina Papuk za vrijeme osmanske vladavine (1537.-1691.)
Planina Papuk za vrijeme osmanske vladavine (1537.-1691.) // Historiae patriaeque cultor. Zbornik u čast Mate Artukovića u prigodi njegova 65. rođendana / Leček, Suzana (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2019. str. 127-146 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 864951 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Planina Papuk za vrijeme osmanske vladavine (1537.-1691.)
(Papuk Mountain during the Ottoman Rule (1537-1691))
Autori
Vlašić, Anđelko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Historiae patriaeque cultor. Zbornik u čast Mate Artukovića u prigodi njegova 65. rođendana
/ Leček, Suzana - Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2019, 127-146
ISBN
978-953-8102-23-3
Skup
Okrugli stol "Povijest Papuka"
Mjesto i datum
Velika, Hrvatska, 17.10.2014. - 17.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Papuk, Osmansko Carstvo, Slavonija, šume, povijest okoliša
(Papuk, Ottoman Empire, Slavonia, forests, environmental history)
Sažetak
U radu se na temelju poglavito osmanskog arhivskog gradiva i relevantne literature opisuje izgled i iskorištavanje planine Papuk za vrijeme osmanske vladavine u središnjoj Slavoniji (1537.– 1691.). U uvodnom dijelu opisane su političke prilike u središnjoj Slavoniji u navedenom razdoblju. Zatim su opisana ekohistorijska obilježja osmanske vladavine na području Papuka kroz opis iskorištavanja papučkih šuma i rijeka putem žirovanja, mlinarstva, krčenja šuma radi izvoza drvne građe, osiguravanja prometnih pravaca od razbojnika itd. Posljednji dio rada posvećen je tvrđavama na Papuku i njihovim stanovnicima, s pretpostavkom da su tvrđavske posade bile najveći korisnici šumskog fonda Papuka. Opisan je njihov mogući utjecaj na okolno područje putem skupljanja kamena i drva za gradnju, popravak, održavanje i opskrbu utvrđenja. Na kraju je zaključeno da je planina Papuk proživjela osmansku vlast bez osjetnog utjecaja na njezin šumski fond i sveopći izgled.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2014-09-6719 - Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća (FVTPHOAFS) (Skenderović, Robert, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek,
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Anđelko Vlašić
(autor)