Naslov
Makrozoobentos akumulacija Dinaridske regije Hrvatske
(Macrozoobenthos in reservoirs of the Dinaric region of Croatia)

Autori
Vučković, Natalija ; Mihaljević, Zlatko ; Vilenica, Marina ; Miliša, Marko ; Ternjej Ivančica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka (Simpozij o biologiji slatkih voda, USB) / Book of Abstracts. 2nd Symposium on Freshwater Biology. / Gračan, Romana ; Matoničkin Kepčija, Renata ; Miliša, Marko ; Ostojić, Ana - Zagreb : Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa, 2017, 36-36

Skup
2. simpozij o biologiji slatkih voda (2nd Symposium on Freshwater Biology)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
makrozoobentos ; akumulacije ; Dinaridska regija
(macrozoobenthos ; reservoirs ; Dinaric region)

Sažetak
Akumulacije su umjetna jezera koja su nastala potapanjem područja koje se nalazi uzvodno od brane. Primarno se stvaraju za potrebe navodnjavanja, prihvaćanje jesenskog i zimskog vodnog vala te dobivanja električne energije. Hrvatska nema mnogo prirodnih jezera tako da akumulacije mogu biti važna područja s aspekta bioraznolikosti pružajući staništa za mnoge vrste ptica, riba, ali i drugih životinja te okolnu vegetaciju. Cilj istraživanja, koje je provedeno tijekom srpnja i rujna 2016. godine u akumulacijama Dinaridske ekoregije Republike Hrvatske, bio je utvrditi sastav zajednice makrozoobentosa umjetnih jezera. Istraživane su četiri postaje s najmanjim antropogenim utjecajem na akumulacijama Bajer, Lepenica, Vlačine i Tribalj. Uzorkovano je područje litorala, a površina uzorkovanja je bila 250 m 2 ili manja ovisno o strmini obale. Na svakoj istraživačkoj postaji prikupljeno je 10 uzoraka ručnom bentos mrežom (500 μm), zahvatne površine 25 cm × 25 cm, u 4 dubinska razreda: od 0 do 0, 25 m, od 0, 25 m do 0, 5 m, od 0, 5 m do 0, 75 m i od 0, 75 m do 1 m. Mjerena su i fizikalno -kemijska obilježja vode: koncentracija kisika u vodi, zasićenje kisikom, električna vodljivost, pH i alkalitet. Akumulacije Bajer i Lepnica imali su nižu količinu otopljenog kisika, manju električnu vodljivost i niži alkalinitet od akumulacija Vlačine i Tribalj. U akumulaciji Lepenica smo utvrdili zajednicu makrozoobentosa s najvećim brojem svojti, a u akumulaciji Bajer najveću gustoću beskralježnjaka. Najsiromašnija zajednica po oba kriterija bila je u akumulaciji Vlačine. Ličinke porodice Chironomidae (Diptera) imaju veću gustoću populacije u dubljim slojevima akumulacija što je najvjerojatnije povezano s njihovom tolerancijom na niže koncentracije kisika.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA