ࡱ>   bbjbjJJ4((h  8J^T\||||Wm y0Z2Z2Z2Z2Z2Z2Z]`2ZWW2Z||[5?5?5?||0Z5?0Z5?5?U,X|[q62VZ[0\V^5a;5a4,X5a,X5?2Z2Z{=\5a  :izv.prof.dr.sc. Davor Vaai ek Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Ivana Filipovia 4, 51000 Rijeka dvasicek@efri.hr Ana Marija Sikiri, mag.oec. Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Ivana Filipovia 4, 51000 Rijeka sikiric@efri.hr RA UNOVODSTVENE INFORMACIJE I RODNI PRORA UN Sa~etak: Prora un sredianje i lokalne dr~ave je glavni plansko financijski instrument za financiranje politi ki strukturirane javne potroanje. Njegova struktura na prihodnoj i rashodnoj strani jasno pokazuje kako nacionalna i lokalna vlada postavlja svoje prioritete te kako oblikuje i namjerava provoditi svoje politike i odluke. Prora un kojim se nastoji eliminirati postojea rodna nejednakost zove se rodno osjetljivi prora un, odnosno rodni prora un. Budui da su prora unom numeri ki prikazani ukupni javni prihodi i rashodi koji rezultiraju prora unskim suficitom ili deficitom, na prora un se gleda kao na rodno neutralan instrument. Ipak, zbog razli ito druatveno i prirodno oblikovanih uloga ~ena i muakaraca, potrebe muakaraca i ~ena se razlikuju pa odluke koje se donose u sklopu prora unskog procesa mogu imati zna ajno razli it utjecaj na muakarce i ~ene. Stoga se u radu naglaaava da vlada i ostali akteri vlasti pri sastavljanju, donoaenju i izvraavanju prora una, uz ostalo, trebaju na temelju dostupnih informacija analizirati i njegov utjecaj na ~ensko i muako stanovniatvo, uvesti modifikacije koje e rezultirati veom rodnom jednakoau te izvjeatavati o istom. U navedenom kontekstu, u radu se kvalitativno analizira relevantni zakonski okvir kao pretpostavka kreiranja rodno ravnopravne prora unske politike u uvjetima decentraliziranih javnih financija, metodoloaki okvir za unificirano planiranje prora unskih prihoda i rashoda, sustav i primjerenost prora unskih klasifikacija praenju izvraavanja prora una s aspekta rodne ravnopravnosti, sustav i obilje~ja financijskog i prora unskog izvjeatavanja takoer s aspekta rodne ravnopravnosti. Klju ne rije i: prora un, rodna jednakost, rodno osjetljivi prora un JEL: H61, H83 Uvod U posljednjih dvadesetak godina sve se viae u okviru ekonomskih istra~ivanja raspravlja o postojeem problemu rodne nejednakosti koji se najbolje oslikava polo~ajem ~ena i muakaraca na tr~iatu rada. Na tr~iatu rada su ~ene joa uvijek podzastupljene, odnosno stopa aktivnosti ~enske radne snage je znatno ni~a od stopa aktivnosti muake radne snage, stope zaposlenosti ~ena su ni~e od stopa zaposlenosti muakaraca te su dohodci ~ena ni~i od dohodaka muakaraca unato  tome ato ~ene danas ine viae od polovine diplomiranih studenata. Dugo se vjerovala da e problem rodne nejednakosti biti rijeaen postizanjem viae razine gospodarskog razvoja, ali injenica da i u visokorazvijenim druatvima problem rodne nejednakosti ustrajava upuuje da rjeaenje problema nije gospodarski razvoj ak naprotiv rodna nejednakosti mo~e biti ko nica gospodarskog razvoja. Stoga se sve viae fokus stavlja na ulogu makroekonomske politike u rjeaavanju problema rodne nejednakosti i to s posebnim naglaskom na fiskalnu politiku. Zbog funkcija alokacije i redistribucije fiskalna politika je meu makroekonomskim politikama prepoznata kao izvrstan alat za poveanje rodne jednakosti, osobito njezin najva~niji instrument prora un. Izvraavanje temeljnih funkcija fiskalne politike treba osiguravati jednakost i jednako zadovoljenje javnih potreba svih graana pa tako i muakaraca i ~ena. Prora un je ekonomski, politi ki, socijalni i razvojni instrument, odnosno temeljni financijsko planski akt sredianje dr~ave kojim se planiraju javni prihodi i rashodi za odreeno obra unsko razdoblje, naj eae godina dana. Njegova struktura na prihodnoj i rashodnoj strani jasno pokazuje kako vlada postavlja svoje prioritete. Klju an je za implementaciju i provoenje veinu vladinih odluka te ima utjecaj na airok krug razli itih dionika. Budui da su prora unom prikazani planirani javni prihodi i rashodi koji rezultiraju bud~etskim deficitom ili suficitom, na prora un se naj eae gleda kao na rodno neutralan instrument. Ipak zbog rodnih razlika izmeu muakog i ~enskog stanovniatva koje su posljedica razli itih druatveno oblikovanih uloga, obveza i o ekivanja druatva od muakaraca i ~ena, logi no je da se javne potrebe muakog i ~enskog stanovniatva razlikuju pa samim tim odluke koje se donose u okviru prora unskog procesa zasigurno imaju razli iti utjecaj na muako i ~ensko stanovniatvo. S obzirom da je obveza vlade da promi e jednakost meu graanima, redistribuira resurse od onih koji imaju prema onima koji nemaju te da u jednakoj mjeri zadovoljava potrebe svih svojih graana, sve se viae naglaaava potreba da vlada i ostali akteri vlasti prije donoaenje svake svoje odluke o prikupljanju i troaenju javnog novca, uz ostalo, sagledaju i kakve e ona efekte imati na ~ene i muakarce. Prora un kojim se te~i poveati rodna jednakost te u jednakoj mjeri zadovoljiti potrebe svog stanovniatva pa i muakaraca i ~ena u literaturi se naziva rodni prora un ili rodno osjetljivi prora un. Pojam rodnog prora una Razli iti autori na razli ite na ine definiraju rodni prora un. Za Budlender, Sharp & Allen (1998., 5) rodno osjetljivi prora un predstavlja prvenstveno analizu prora una kojom se utvruje potencijalno razli iti utjecaj prora una na ~ene i muakarce. Vijee Europe polazi od toga da rodni prora un podrazumijeva primjenu rodno osvijeatene politike na sve faze prora unskog procesa. Pritom se primjena rodno osvijeatene politike o ituje kroz rodnu procjenu efekata prora una tijekom svih faza prora unskog procesa i modifikaciju javnih prihoda i rashoda s ciljem promicanja rodne jednakosti (COE, 2005., 10). Schratzenstaller (2008., 44) isti e da se u procesu rodnog prora una naglasak stavlja na analizi utjecaja javnih prihoda i rashoda na rodnu jednakost te na modifikaciju strukture prora una na temelju dobivenih rezultata s ciljem postizanja vee rodne jednakosti. Prema Klatzer & Stiegler (2011.,1) rodnim prora unom se financijski i prora unski ciklus, odnosno javnih prihodi i rashodi, primjenjuju u svrhu ostvarivanja ciljeva rodno osvijeatene politike. Ministarstvo za ~ene i razvoj djece Indije rodni prora un definira kao proces kojim se u prvom koraku prepoznaju rodni obrasci ponaaanja muakaraca i ~ena u druatvu, a u drugom alocira javni novac tako da se implementiraju politike i programi koji e dovesti do promjene tih obrazaca ponaaanja na na in da oni u veoj mjeri doprinose rodno jednakom druatvu (Government of India, 2007., 3). Iz navedenih definicija je mogue izdvojiti nekoliko temeljnih obilje~ja rodno osjetljiva prora una: rodno osjetljivi prora un uva~ava razli ite druatveno oblikovane uloge muakaraca i ~ena u druatvu, rodno osjetljivi prora un podrazumijeva analizu cjelokupnog prora unskog procesa iz rodne perspektive kojom se utvruju efekti javnih prihoda i rashoda na muako i ~ensko stanovniatvo, rodno osjetljivi prora un podrazumijeva modifikaciju javnih prihoda i rashoda na na in da oni doprinose veoj rodnoj jednakosti u druatvu, rodno osjetljivi prora un usmjerava prikupljanje javnih prihoda i javne potroanje prema ostvarenju ciljeva rodno osvijeatene politike, odnosno prema veoj rodnoj jednakosti Rodni prora un ne stavlja ~ene u povlaateni polo~aj, niti ne podrazumijeva odvojeni prora un za ~ene, nego za razliku od uobi ajenog prora una uzima u obzir postojee rodne razlike izmeu muakaraca i ~ena te polazi od pretpostavke da prora un ne utje e samo na distribuciju materijalnih i financijskih resursa, nego i nematerijalnih resursa, osobito na vrijeme. Upravo je prema GEI (Gender Equality Index) indeksu, koji predstavlja mjeru rodne jednakosti na podru ju EU, najvea nejednakost ~ena i muakarac zabilje~ena na podru ju vremena koje podrazumijeva vrijeme potroaeno na neplaeni rad i slobodno vrijeme. }ene u daleko veoj mjeri obavljaju neplaeni rad te je veina ~ena joa uvijek neproporcionalno optereena kuanskim poslovima i brigom za djecu. To je posljedica druatveno oblikovanih uloga muakaraca i ~ena prema kojima ~ena brine za kuanstvo i odgoj djece dok otac hrani cijelu obitelj. Takva podjela uloga rezultira neravnomjernom podjelom neplaenog rada izmeu ~ene i muakarca ato ~ene stavlja u nepovoljniji polo~aj kod plaenog rada te se mo~e smatrati jednim od glavnih uzroka rodne nejednakosti na tr~iatu rada. Stoga rodni prora un osim plaenog rada vrednuje i uzima u obzir i neplaeni rad u kuanstvu te njegu i skrb za obitelj i zajednicu. Rodno osjetljivim prora unom se vlade usmjeravaju na ostvarenje ne samo ekonomskih, nego i socijalnih ciljeva. Njime se ne analiziraju samo programi i politike usmjerena na ~enski dio stanovniatva, nego sve odluke i politike vlade kako bi se izbjegao mogu negativni utjecaj vlade na rodnu jednakost. Ukazujui kako odluke koje se donose u okviru prora unskog procesa utje u na razli ite grupe ~ena i muakaraca, rodno osjetljivi prora un dovodi do preoblikovanja politi kih ciljeva i eventualnog preusmjeravanja javnih sredstava koja mogu rezultirati nizom pozitivnih u inaka koji osim rodne jednakosti uklju uju (Budlender i suradnici, 2002., 55, Elson 2002., 25-26; Himmelweit, 2002., 64-67): veu efektivnost vladinih politika i aktivnosti kako bi donoaenjem ispravnih odluka u jednakoj mjeri zadovoljavala potrebe svih graana, veu efikasnost troaenja javnoga novca kako bi u veoj mjeri zadovoljili potrebe svojih graana, vea transparentnost, odgovorno troaenje novca i jednak tretman svih, smanjenje korupcije, sna~nije uklju ivanje civilnog stanovniatva u donoaenje odluka, osobito ~enskog stanovniatva, poveanje razumijevanja graana samog sustava prora una. Rodno osjetljivi prora un te~i zadovoljenju razli itih potreba muakaraca i ~ena s ciljem postizanja vee rodne jednakosti. Krajnji cilj rodno osjetljivog prora una je uklju ivanje rodne perspektive u sve faze prora unskog ciklusa te sastaviti takav prora un koji e rodnu jednakost postaviti kao jedan od prioriteta. Uloga ra unovodstva u procesu rodno osjetljiva prora una Rodno osjetljivi prora un treba biti sastavni dio svake faze prora unskog ciklusa te zahvatiti sve razine prora una (Frey & Khnen, 2012., 10). Pritom ne postoji jedinstveni recept implementacije rodno osjetljiva prora una te svaka zemlja proces prilagoava svojim uvjetima. Ipak, Priru nikom za uvoenje rodno osjetljiva prora una Vijea Europe izdvaja tri faze implementacije rodno osjetljiva prora una koje ukazuju na stupanj razvoja procesa u nekoj zemlji (COE, 2009.,16): Faza: Analiza prora una iz rodne perspektive; Faza: Restrukturiranje prora una na temelju rezultata rodne analize; Faza: Implementacija rodno osvijeatene politike u sve faze prora unskog procesa. Prva faza procesa rodno osjetljiva prora una podrazumijeva analizu prora una iz rodne perspektive, tzv. rodnu analizu, kako bi se utvrdio stvaran utjecaj javnih prihoda i rashoda na muako i ~ensko stanovniatvo. Pri analizi se uzimaju u obzir razli ite uloge muakaraca i ~ena te se postavljaju pitanja kojima se propituje u estalost muakaraca i ~ena meu kontributorima javnih prihoda i meu korisnicima poreznih olakaica, subvencija, transfera, javnih dobara i usluga. Rodna analiza se ne odnosi samo na distribuciju javnih rashoda i prihoda izmeu muakaraca i ~ena, ve i na njihov utjecaj na zapoaljavanje, distribuciju dohotka, moi i vremena izmeu muakaraca i ~ena te njome trebaju biti obuhvaeni svi javni rashodi i prihodi svih razina prora una. Rezultati ovakvih analiza otkrivaju mogue skrivene rodne nejednakosti te ukazuju na potrebu za preformulacijom vladinih programa i prioriteta. Dosada je razvijeno tek nekoliko metoda i alata koje se uspjeano primjenjuju kod analize prora una iz rodne perspektive. Odabir alata ovisi o dostupnim podacima, stru nosti ljudskih resursa, dostupnim informati kim rjeaenjima, ra unovodstvenom sustavu, prora unskim klasifikacijama prora una te o stavkama koje se analiziraju. Temelj za uspjeanu rodnu analizu ine podaci, a zna ajan izvor podataka o javnim prihodima i rashodima je ustrojeni ra unovodstveni sustav. Prora unskim ra unovodstvom se ureuje priznavanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka i financijsko izvjeatavanja i druga podru ja u svezi ra unovodstvenog praenja i evidentiranja javnih prihoda i rashoda (Zakon o prora unu, NN 87/08, 136/12, 15/15). U Republici Hrvatskoj se prihodi i primici, rashodi i izdaci prora una i financijskog plana iskazuju i prate prema sljedeim prora unskim klasifikacijama (Zakon o prora unu, NN 87/08, 136/12, 15/15): Organizacijskoj, Ekonomskoj, Funkcijskoj, Lokacijskoj, Programskoj i Po izvorima financiranja. Navedenim prora unskim klasifikacijama se u najveoj mjeri prate rashodi, ali ne svi rashodi i ne na svim razinama. Pritom nijedna od postojeih klasifikacija ne podrazumijeva participaciju prema rodnoj pripadnosti. Organizacijska, funkcijska, ekonomska i klasifikacija po izvorima financiranja prete~ito slu~e za kontrolu i nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnost javne potroanje te informacije koje pru~aju ne predstavljaju adekvatnu podlogu za rodnu analizu. Eventualno kao podlogu za rodnu analizu mogu slu~iti informacije prezentirane programskom i teritorijalnom klasifikacijom (Elson, 2002., 17). Programskom prora unskom klasifikacijom su rashodi i izdaci iskazni kroz aktivnosti i projekte, koji su povezani u program temeljem zajedni kih ciljeva. U sklopu programa su definirani i pokazatelji rezultata i to njihova polazna i ciljana vrijednost ime se omoguuje praenje napretka i ocjena da li su postavljeni ciljevi i ostvareni, definirani su i korisnici i svrha programa (Sikiri, Sikiri & Vaai ek, 2015., 168). Sve to skupa mo~e slu~iti kao dobra podlogu za rodnu analizu za ije provoenje je nu~no utvrditi ulaznu mjeru, odnosno iznos potroaenog javnog novca, planirane i realizirane aktivnosti, korisnike i pokazatelje ostvarenja krajnjeg cilja kao izlaznu mjeru (Elson, 2002., 18). No, ni te informacije nisu dostatne za provoenje sveobuhvatne rodne analize svih podru ja obuhvaenih javnim prihodima i rashodima. Stoga da sve ne bi ostalo na pretpostavkama, za provoenje prve faze procesa rodnog prora una potrebno je sve javne prihode i rashoda svih razina prora una pratiti i iz kuta rodne pripadnosti. Prema dosadaanjim iskustvima zemalja koje su zapo ele s procesom rodno osjetljiva prora una, rodna analiza je u veoj mjeri usmjerena na javne rashode, iako javni prihodi i porezi, kao najva~niji izvor prihoda, takoer imaju razli it alokativan i distributivan utjecaj na muakarce i ~ene. Razlog tome su razli iti metodoloaki problemi, injenica da analiza javnih prihoda mo~e biti politi ki osjetljivija, a i jer se javna potroanja izravno povezuje sa smanjenjem nejednakosti u druatvu i zadovoljenjem javnih potreba stanovniatva. Pritom praenje javnih rashoda iz rodne perspektive u prvom koraku podrazumijeva podjelu javnih rashodi prema svrsi i relevantnosti za ocjenu rodne jednakosti u tri skupine (Frey & Khnen, 2012., 12; Budlender et.al, 2002., 34): rashodi direktno namijenjeni muakarcima ili ~enama (posebni zdravstveni programi i sli no), rashodi namijenjeni postizanju vee rodne jednakosti (mjere za usklaivanje obiteljskih i profesionalnih obveza i sli no), ostali rashodi koji nisu direktno vezani uz rodnu jednakost. Svaka skupina rashoda zahtjeva razli it pristup kod rodne analize. U prvim dvjema skupinama rodnom analizom se utvruje da li su krajnji korisnici tih sredstava zaista i korisnici kojima su sredstva namijenjena te da li su programima postignuti ~eljeni ciljevi. Trea skupina rashoda, kojom su obuhvaeni rashodi koji nemaju direktan utjecaj na rodnu jednakosti, zasigurno ini najvei postotak ukupnih rashoda. Iako se za tu skupinu rashoda pretpostavlja da nema direktan utjecaj na rodnu jednakost, vrlo je va~no pri rodnoj analizi poseban fokus staviti upravo na njih jer utjecaj esto mo~e biti indirektan te pretpostavka o rodnoj neutralnosti tih rashoda treba biti provjerena. Ovakvom analizom se mogu utvrditi uzroci postojeih nejednakosti i razviti mjere kojima e se te nejednakosti ukloniti kao i pratiti da li su u jednakoj mjeri zadovoljene potrebe muakog i ~enskog stanovniatva. Nakon provedene rodne analize se u drugoj fazi na temelju rezultata analize pojedine stavke prora una i odluke koje se donose u okviru prora unskog procesa preoblikuje na na in da doprinose veoj rodnoj jednakosti. Zapo injanje druge faze procesa, ne podrazumijeva ujedno zavraetak prve faze. Te dvije faze se neprekidno izmjenjuju jer osim postojeih javnih prihoda i rashoda analizom je potrebno obuhvatiti i budue planirane javne prihode i rashode, odnosno sve planirane odluke i programe. Budui da se rodno osjetljivi prora un ne odnosi samo na sadr~aj prora una, nego obuhvaa i sve procese uklju ene u izradu prora una, trea faza procesa rodno osjetljiva prora una zahvaa sve faze i razine prora una, to nije uklju uje analize i konzultacije kod pripreme, planiranja, izrade, prihvaanja, izvraavanja i kontrole prora una te zahtjeva kontinuirano prilagoavanje prora una potrebama ~ena i muakaraca koje se mijenjanju tijekom vremena. Navedeno zahtjeva da se ve prilikom pripreme i izrade prijedloga prora una uva~avaju rodne razlike i donose odluke koje doprinose veoj rodnoj jednakosti. Stoga u uputama koje se dostavljaju korisnicima prora una za izradu prijedloga prora una trebaju biti date i smjernice za implementaciju rodno osjetljivog prora una kojima se pojaanjava va~nost rodne jednakosti u odnosu na druge ciljeve i principi implementacije. Ministarstvo financija, kao najva~niji sudionik procesa rodnog prora una, prilikom uva~avanja zahtjeva korisnika prora una za sredstvima treba voditi ra una i o rodnoj jednakosti te analizirati kratkoro ni i dugoro ni efekti prijedloga prora una na distribuciju i dostupnost razli itih resursa, uklju ujui i vrijeme, izmeu muakaraca i ~ena te utjecaj prijedloga prora una na rodne norme i uloge u druatvu. Za provoenje takve procjene potreban je airi spektar podataka o plaenom i neplaenom radu, rodnim stereotipovima, rodno specifi nim percepcijama, pravilima, simbolima, tradiciji i stupnju diskriminacije unutar druatva koji se treba prikupljati u suradnji za Dr~avnim zavodom za statistiku. U svim fazama prora unskog procesa provodi se nadzor i revizija troaenja prora unskih sredstava kako bi se nadzirala zakonitost, svrhovitost i pravodobnost koriatenja istih. Prati se izvraenje prora una u odnosu na planske veli ine zadane u procesu donoaenja prora una te evaluacija i kriti no vrednovanje ini temelj za pripremu i planiranje buduih prora una. Kod rodnog prora una se u ovoj fazi u inkovitost i djelotvornost procjenjuje iz rodne perspektive na temelju rodno osvijeatenih ciljeva i pokazatelja postavljenih u fazi pripreme i planiranja prora una tijekom koje je rodna jednakost postavljena kao dodatni kriterij ocjene efikasnost troaenja javnog novca. <. @ B D F X Z  D b d f   r¶tf[MhZJhZJ56CJaJhC56CJaJhZJhB56CJaJ(hZJhC6CJaJfHq (hZJh5 6CJaJfHq hZJhC6CJaJhZJh5 6CJaJhZJhZJ5CJaJhZJhB5CJaJh5 hBh5 5hBhB5hBhZJhZJhZJCJaJhZJhBCJaJ<. B D F Z TV$a$gd\A$a$gdB$a$gdBgdZJgdBrPp$R^VRTVӾ메jXC(hZJhZJ6CJaJfHq "hC6CJaJfHq (hZJhC6CJaJfHq (hZJhU 6CJaJfHq (hZJh(V6CJaJfHq (hZJhB6CJaJfHq (hZJh5 6CJaJfHq hZJh5 6CJaJhZJhV 6CJaJ(hZJhV 6CJaJfHq Vrv  drbRF:.#hZJhPCJaJh }h5 5CJaJh }h }5CJaJh.IfHq h\ACJaJfHq hZJCJaJfHq %h"eh"eCJaJfHq (hZJhZJ5CJaJfHq (hZJh"e6CJaJfHq "h\A6CJaJfHq (hZJhZJ6CJaJfHq %hZJ56CJaJfHq +hZJhZJ56CJaJfHq  8:""0&2&/@/n/p/d1f12444D6F677:$a$gd j$a$gd | $^a$gd }$a$gd9$a$gdZJ$ & F^`a$gd }djv`|~H\b $&(6:DN| J P R b d j t "!V!j!l!|!!!!ԶԶԶɶɶɶɶɶɶɶɶɶhZJhU\CJaJh9CJaJhZJh#CJaJhZJh&CJaJhZJhPCJaJhZJh_CJaJhZJhvCJaJC!"""""R#T#$$8$:$|$0%n%p%v%%,&.&2&&$''))***,,$,X,Ĺצ}re[eh9CJPJaJhZJh_CJPJaJhZJh_CJaJhZJh9CJaJhZJhlCJaJhCwCJaJhZJh|xCJaJh"eCJaJhZJhU\CJaJhZJhVQJCJaJ%hZJhn#CJaJfHq hZJhn#CJaJhZJht4CJaJh9CJaJhZJhaCJaJX,-....8/://@/l/n/p/ 00&02040:0N0001b1d1f111&2(2źײvkbO$jhZJh_0JCJU\aJh9CJ\aJh9h_CJaJh |CJ\aJhxCJ\aJhZJh_CJ\aJhNCJ\aJh }5CJaJh }h }5CJaJh }CJaJhhsh9CJaJh9CJPJaJh"eCJaJh9CJaJhZJh9CJaJ)hZJh_CJPJaJfHq (2Z2h2|22r3"4$4,4042444>4D4`4b444^5l55B6D6F666666666:7>7V77777(8d8x889(9::::øh jCJaJh_CJaJhZJh |CJaJhxCJaJhFCJaJh |CJaJhZJh_CJaJhZJhNCJ\aJh_CJ\aJh |CJ\aJhxCJ\aJhZJh_CJ\aJhNCJ\aJ0::;f<=>F@H@6J8JOP~QQR:RRlSnS $^a$gdL $ & Fa$gdA $ & Fa$gdv`$a$gdv`$a$gdA $h^ha$gdu{$ & Fda$gdZJm$$a$gd j:R;;>>>D@F@H@f@l@@@dAAêxreXeXC.)hAh:V\CJPJaJfHq )hAh }CJPJaJfHq hAh:V\CJPJaJhAh }CJPJaJ hu{PJ1h }hPOJQJ^JfHmHq sH1h }h }OJQJ^JfHmHq sH1h }h_OJQJ^JfHmHq sH1hZJh_OJQJ^JfHmHq sH%hZJh_CJaJfHq h jCJaJfHq AAAAC0CDCFCpCtCC Dk@kBkFkHkJkhknktkkkkkk^l`ltllllllllllmm$mFmHmmmm&nnn"o2oNoroto ph*Q'h*Q'CJaJh7CJaJh(uh*TCJaJh*Th*TCJaJh(uh XCJaJ%h(uhCJaJfHq h8CJaJhKJCJaJhGCJaJhfFCJaJh(uhCJaJh(uhsCJaJ/ p4q|qqqJrZrrrrssxsstttttttuuuvPvvvw,w>wø򭢭q^K%h*Q'hy*CJaJfHq %h*Q'hKJCJaJfHq %h*Q'hGCJaJfHq %h*Q'hCJaJfHq h*Q'hKJCJaJh*Q'h*Q'CJaJh*Q'hCJaJh7CJ\]aJhFCJ\]aJh*Q'hfCJ\]aJh8CJ\]aJhfCJ\]aJh*Q'h*Q'CJ\]aJ>wBwtwxw|w8xXx{{||"|*|V|`|b|t||}j}l}ƶxhxxxUB7Uh(uhUCJaJ%h(uhUCJaJfHq %h(uhy*CJaJfHq hEZCJaJfHq hGCJaJfHq hGhKJCJaJ%hGhKJCJaJfHq hT8CJaJfHq h*Q'CJaJfHq %h*Q'hCJaJfHq %h*Q'hy*CJaJfHq %h*Q'hGCJaJfHq l}n}}}}~"~$~~$T΂谚kkUZ\^@ܼܞܞܞܞܞ~k[kh^-CJaJfHq %hAOhLyCJaJfHq h0|CJaJfHq hLyCJaJhjjCJaJh rh0|CJaJ%h rh rCJaJfHq h rCJaJfHq hjjCJaJfHq %h rh0|CJaJfHq hLyCJaJfHq #@HJNPRh `lrv~d~>"&춦ɃɃ즖얦xphph,CJaJhm CJaJhAOhAOCJaJ%h rhm CJaJfHq hm CJaJfHq hAOCJaJfHq %hAOh0|CJaJfHq h^-CJaJfHq %hAOhLyCJaJfHq %hAOhAOCJaJfHq $    P *|:|P\*,ξΘΘubbbuRh7CJaJfHq %hwXhwXCJaJfHq %hwXhm CJaJfHq h^-CJaJfHq %hwXh rCJaJfHq hwXh2CJaJh~CJaJh~CJaJfHq %hwXh2CJaJfHq hm 5CJaJhkt5CJaJh9%hkt5CJaJ:v @vxz~jl~̼̓wiZZMZwh:th:t0JCJaJjh:th:tCJUaJh:th:t6CJ]aJh]"CJaJh:th:tCJaJh:t5CJaJh75CJaJhHCJaJfHq hFCJaJfHq hhsCJaJfHq h7CJaJfHq h~CJaJfHq %hwXhHCJaJfHq ,z|~HJ""t%v%++--006699 $ ha$gd:t$;^`;a$gd:t$a$gd:t$a$gd7$a$gd~~Z\nph   !!""""".###r$t$D%F%%%%2&''))x+z++++L,,,D-F-----ɶٔٔ~ٔ~ٔh:th:t6CJ]aJh]"CJaJh:th:t0JCJaJ(h:th:t6CJaJfHq %h:th:tCJaJfHq h]"CJaJfHq jh:th:tCJUaJh:th:tCJaJh:th:t6CJaJ1-- . ..8/:///000000V1224466666667H8`8b8"9$999풉~sdsdWdhxhx0JCJaJjhxhxCJUaJhxhxCJaJhxh>CJaJh>6CJaJh>CJaJh:tCJaJh:th:t6CJ]aJh]"CJ]aJh:th:tCJ]aJh:th:t0JCJaJjh:th:tCJUaJh:th:t6CJaJh]"CJaJh:th:tCJaJ"9999.:@:B::===b>t>v>>`?b?r?t?F@H@AA4APA`AbAA4B6Bָ֥֖֖znz\Kz h:th:tB*CJ\aJph"""#h:th:t6B*CJ\aJph"""h]"CJaJmH sH h:th:tCJaJmH sH h:th:t0JCJaJjh:th:tCJUaJh\ACJaJh:th]"CJaJh:tCJaJh:th:t6CJ]aJh]"CJaJh:th:tCJaJh>hx6CJaJh>CJaJhxhxCJaJ9<<==8>:>4A6A6B8BDDFGHGIIHKJKKKLgd\A $^a$gd:tm$ $^a$gd:tm$$;^`;a$gd:t$a$gd:t $ ha$gd:t6B8BLBBBBLCPCRCCDDDDE.F0FFFGGDGFGbGdGrGvG~GGGGGDzyjj]jTh]"5CJaJh:th:t0JCJaJjh:th:tCJUaJh]"CJaJ1h:th:tB*CJ]aJfHphq .h:th:tB*CJaJfHphq (h:th:t6CJaJfHq h:th:t6CJaJh]"CJ\aJh:th:tCJ\aJh:th:tCJaJh:th:t5CJaJGHIIIIIhJHKJKKKKKKKFLLLMTMMMNNN&N,NPPPPZ[洬{rdYdrh\A56CJaJhZJh\A56CJaJh\A6CJaJhZJh\A5CJaJh\A5CJaJhBh\A5 h\A5h\AhZJh\ACJaJh\ACJaJh\ACJaJfHq h:th:t6CJ\aJh]"CJ\aJh:th:tCJaJh:th:tCJ\aJh:th:t6CJ]aJ LLLMMMMMMNNN,N.NPP\[^[[[[[[]$a$gd_$a$gd r $`a$gd\A$a$gd\A$a$gd\Agd\AZ[\[t[[[[[[[[[[[t]]]]]]xb뱜}j]VRNRV=2hu,hAmHsH!jhu,hA0JUmHsHhxh } hu,h_jhu,h_0JU%h]"h rCJaJfHq h\AfHq %h"eh\ACJaJfHq (hZJh\A5CJaJfHq "h\A5CJaJfHq (hh\A6CJaJfHq %h\A56CJaJfHq (hZJh\A6CJaJfHq xb~bbbbbbbbbbbbbbbbbb̷%h]"h rCJaJfHq jhEUhEhbhAmHsH(h \hAfHmHnHq uhAmHsHhAjhA0JUh`'hAmHsHhu,hAmHsHh8mHsH]bbbbbbbbbbbbb$a$gd rgd_gdA$a$gdA 21h:pZJ. A!n"n#n$n% ^ 02 0@P`p28 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa @ _0Tekst fusnote,Footnote Text1 Char,Char Char Char Char Char,Char Char Char Char Char1,Char Char Char Char Char Char,Char Char Char Char1,Footnote Text Char Char Char Char Char,FUSNOTE-Footnote Text Char,Char1 Char5$7$8$9DH$CJPJaJmH sH  _0Tekst fusnote Char,Footnote Text1 Char Char,Char Char Char Char Char Char1,Char Char Char Char Char1 Char,Char Char Char Char Char Char Char,Char Char Char Char1 Char,Footnote Text Char Char Char Char Char Char,FUSNOTE-Footnote Text Char Char PJmH sH >&`> _Referenca fusnoteH*j@"j _0Odlomak popisad^m$CJOJQJ^JaJmH sH PO2P 90 EVELIN ARIEL$dha$OJQJ^JtH RAR 90EVELIN ARIEL CharCJOJQJ^JaJtH :U@Q: :t Hiperveza>*B*^JphFObF :t0Odlomak popisa2 ^m$FOrF :t0Odlomak popisa1 ^m$PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] toEgjo  rVd!X,(2:A6JUYP]Xhk p>wl}΂p|@~-96BGZ[xbbNPQSTUVXYZ\]^_abcdefg:nSi,9L]bORW[`topp)qtqq\rr@ss5ttuvwdxxxyy@zm{a|I},~~~}SoXXXXXXXXXXX8@0(  B S  ?_GoBack%p%p#+I[cnq97*)03;JTUW######''''8*;*7+E+33:5A5C5J5M5T5c6h688::::::::MMPPPPPPPPPPPPSSWWbbbbnnnnnooooooo!o-o.o6o7o:o;oCoRo]opppppppppppppppppppp qqqqqqqqqqqqqqrrrrrrr&r2r9r:rx?xBxRxXxxxxxyy yyyy y*y+y-y4y>y?yByCyNyPyZy[y]yeymynypyqyvywyzy{yyyy[zezszxz}zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{ { {{{{{'{){1{8{?{Y{[{a}h}v}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~ ~ ~~~~~ ~~#$-.019:@AIKTUZ[c)7=>GHJKRfnow{~ǂȂтׂ܂݂ %,.15<7A\cqwx|}Ǟӄ߄z|ĆƆ͆φцކ͇ևׇ _fhnoqr{| !&'128<?@DOWgpq|}ʼnˉ҉Ӊ؉݉  !%&)*04=>CDLMPQZ^abhinoswÊƊȊΊϊՊ׊܊݊ $%+,./56=JMNTX\bhip}ËċNjȋˋ͋ҋӋ؋ًߋ #01:;AEHILMRTXZ]^cdjknostwxŒÌ̌͌Ќь׌،ތߌ "#)-0178;AKMVWdfjkopvwyzɍ̍׍؍ !#&,-23<=CDFGJKTUWXeflmuyɎˎюҎՎ֎ގߎ$%'(-.0178@BEFLMPQ`acnqr{|ďŏ͏ϏՏ֏ߏ #$24?AGHIJTU_`ghjkpqsw|}ÐĐʐ+2acdfgijlpghxz #,-oq  \ ^ !#ik23uv"$!!##\$]$$$$$%%%%{%|%%%&&0'2'))=)>)))))X-Z-.000001 111!1"1.1/1<1=1V1X177::;;;;;;I?K?8A:A\G^GKKSSSSYY``bbeeeeOiQillnnnnppqqYs[sttwwxxYz[z_}a}~~oqŀǀ Z\܆ކˇ͇ABRT{|ȈɈ؈܈\^ސ=@_acdfgijlp301ABcd####nnnnppqqqq^s_sttwwxxyyhzjzh}m}}}}~ŀƀ-.66@AgḣՐِܐ`p01ABcd####nnnnppqqqq^s_sttwwxxyyhzjzh}m}}}}~ŀƀ-.66@Agḣp f9*  l_(7-+*- kRxNN|1]nNRP_,mg6P9?FuҤ]{5w8pTh^h`o(.P^`P..^`...x^`x.... ^` .....  X^ `X ......  ^ `....... 8^`8........ `^``.........h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( e^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH. ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo(^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo( l_(fNRP_9?Fu{5wmg kR7-+9*N|1] rNvuCwN_4j V ( Nhs&w SA]"r\*T} |vGPjj+]|xAOxm pC_E=t7BU\~n#Afs#7Fu{#g/\AwwX@ $%()+/012567;>?DGHIIohh hhhh h"h&h*h2h4h6h>hBhPhRhXhZh^hfhhhjhlhrhthvh~hhhhhhhUnknownG.Cx Times New Roman5Symbol3. .Cx Arial7.@Calibri5. .[`)Tahoma?= .Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"q%rG\G}|z I}|z I#nnx24 3qHP ?5 2!xx,Ra unovodstvene informacije i rodni prora unKorisnikAna4         Oh+'0   @ L Xdlt|0Raunovodstvene informacije i rodni proraun Korisnik Normal.dotmAna3Microsoft Office Word@^в@@ }|z՜.+,D՜.+,\ hp|  &.I -Raunovodstvene informacije i rodni proraun-Raunovodstvene informacije i rodni proraun NaslovTitle  8@ _PID_HLINKSA B0/4http://www.un.org/esa/desa/papers/1999/esa99dp4.pdfnP^https://www.econbiz.de/Record/gender-budgeting-in-austria-schratzenstaller-margit/10003744923n>Shttp://www.internationalbudget.org/wp-content/uploads/gender_report_conf_oct01.pdfn/http://www.gender-budgets.org/index.php?option=com_joomdoc&view=documents&path=resources/by-type/meeting-reports-and-presentation/strengthening-economic-and-financial-governance-through-gender-responsive-budgeting-report&Itemid=154nndDhttp://wcd.nic.in/gbhb/Link hand pdf/Gender Budgeting Hand Book.pdfn.https://www.bka.gv.at/DocView.axd?CobId=47484n/ http://www.gender-budgets.org/index.php?option=com_joomdoc&view=documents&path=resources/by-type/meeting-reports-and-presentation/strengthening-economic-and-financial-governance-through-gender-responsive-budgeting-report&Itemid=154n]m ihttp://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/CDEG%282008%2915_en.pdfn0lhttp://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/EG-S-GB(2004)RAPFIN_en.pdfn5o?http://openbudgetsblog.org/wp-content/uploads/2011/01/GBMC.pdfnmrphttp://www.undp.mn/publications/GenderBudgets/Budgets CD section 5/5b how to do a gender sensitive analysis.pdfn  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~  Root Entry Fd @1TableiaWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore ZFJJFEBEH==2 Item PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q