Pregled bibliografske jedinice broj: 864679
Neurotehnološki okret: čovjek od slike Božje do slike neurona – i natrag
Neurotehnološki okret: čovjek od slike Božje do slike neurona – i natrag // Filozofija i teologija u kontekstu znanstveno- tehničke civilizacije. Zbornik radova / Oslić, Josip Oslić ; Ćubelić, Alojz ; Malović, Nenad (ur.).
Zagreb: Kršćanska sadašnjost ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016. str. 73-104
CROSBI ID: 864679 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neurotehnološki okret: čovjek od slike Božje do slike neurona – i natrag
(THE NEUROTECHOLOGICAL TURN: FROM MAN IN THE IMAGE OF GOD TO THE IMAGE OF NEURONS – AND BACK)
Autori
Horvat, Saša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Filozofija i teologija u kontekstu znanstveno- tehničke civilizacije. Zbornik radova
Urednik/ci
Oslić, Josip Oslić ; Ćubelić, Alojz ; Malović, Nenad
Izdavač
Kršćanska sadašnjost ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2016
Raspon stranica
73-104
ISBN
978-953-11-0979-6
Ključne riječi
neuroznanost, tehnika, mozak, svijest, teologija, filozofija, dijalog, Vjekoslav Bajsić, Martin Heidegger
(neuroscience, technology, brain, consciousness, theology, philosophy, dialogue, Vjekoslav Bajsić, Martin Heidegger)
Sažetak
Na temelju tehničkog napretka, neuroznanost nas je suočila s neugodnom spoznajom kako bit tehnike namjerava odrediti bit čovjeka. Reduciranjem svih ljudskih dimenzija na neuronske strukture, uspostavio se okret od dosadašnjeg klasičnog promišljanja o tome tko je čovjek, a u radu ga nazivamo „neurotehnološkim okretom“. Suvremeni čovjek samog sebe više ne razumije kao sliku Božju, već svoj lik prepoznaje u slikama neuronskih aktivnosti. Postavlja se pitanje: kako to da tehnika određuje bit čovjeka? Što je onda bit tehnike? Ipak, dio neuroznanstvenika smatra kako neurotehnološki okret nije uspio obuhvatiti svu složenost ljudskog bića te su zato pozvali na interdisciplinarni dijalog. Iz tog poziva rođen je motiv ovoga rada. U prvom dijelu članka upoznat ćemo se s neuroznanošću i filozofskom pozadinom njezine slike čovjeka, odnosima svijest-mozak te osnovama kršćanske antropologije. Uz Martina Heideggera promislit ćemo odnos biti tehnike i biti čovjeka. U drugom dijelu rada promišljamo o interdisciplinarnom dijalogu uz filozofa Vjekoslava Bajsića, koji filozofiju vidi kao most između prirodnih znanosti i teologije. Potom promatramo moguće odnose neuroznanosti i teologije, te kritici izlažemo neuroteologiju. Nakon toga izdvajamo glavne naglaske memoranduma „Refleksivna neuroznanost“ i izjave Radne grupe nakon sastanka pri Papinskoj akademiji znanosti u Vatikanu na temu „Neuroznanost i ljudska osoba“. Cilj rada je ukazati na potrebu interdisciplinarnog dijaloga neuroznanosti, filozofije i teologije, te izložiti moguće smjernice tog dijaloga.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Interdisciplinarne društvene znanosti, Filozofija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
