Naslov
Utječe li vodni režim Dunava na zooplankton Kopačkog rita?
(Does Danube water regime influence zooplankton in Kopački rit?)

Autori
Galir Balkić, Anita ; Ternjej, Ivančica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 4. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2015 / Book of abstracts of the 4th Symposium with international participation Kopački rit: past, present, future 2015 / Rožac, Vlatko ; Bolšec, Boris ; Kučera, Sonja ; Tot Forjan, Renata - Bilje : Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2015, 13-14

Skup
4. simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2015 / 4th Symposium with international participation Kopački rit: past, present, future 2015

Mjesto i datum
Kopačevo, Hrvatska, 2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
metazooplankton, vodni režim, hidrološke faze, poremećaj, Kopački rit
(metazooplankton, water regime, hydrological phases, disturbance, Kopački rit)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj promjene vodnog režima Dunava na strukturu i dinamiku metazooplanktona Sakadaškog jezera (Park prirode Kopački rit) u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Prema proširenom konceptu plavljenja, FPC (eng. flood pulse concept) mogu se razlikovati tri hidrološke faze: faza izolacije, faza protočnog pulsa i faza poplavnog pulsa, odnosno faze u kojima se voda iz glavnog toka rijeke počinje ulijevati u kanale i jezera ili se pak izlijevati van ruba korita. Razmatran je utjecaj pojedine hidrološke faze na strukturu zajednice metazooplanktona (kolnjake, rakove rašljoticalce i veslonošce), ali i dinamiku njihova razvoja vezano uz izmjenu hidroloških prilika u Sakadaškom jezeru. Utvrđene su velike prosječne različitosti biomase ukupnog metazooplanktona među hidrološkim fazama, kako u površinskom (79 - 81%) tako i u pridnenom (78 - 81%) sloju vode. U površinskim su slojevima vode kolnjaci imali dominantnu ulogu u definiranju prosječne sličnosti i različitosti dok su u pridnenim slojevima dominirali predstavnici planktonskih rakova. Temeljem analize biomase ukupnog metazooplanktona, među hidrološkim fazama u površinskom sloju vode utvrđene su statistički značajne razlike između sve tri hidrološke faze dok su u pridnenom sloju vode utvrđene razlike između faze izolacije te faza protočnoga i poplavnoga pulsa. Tijekom cijelog razdoblja istraživanja, najmanja srednja biomasa ukupnog metazooplanktona utvrđena je u vrijeme protočnoga pulsa. Najmanja raznolikost vrsta također je utvrđena u vrijeme faze protočnoga pulsa. Oba rezultata, i biomase i brojnosti, ukazuju da je zajednica metazooplanktona Sakadaškog jezera u stanju najvećeg poremećaja sustava upravo u fazi protočnog pulsa, odnosno stalno oscilirajućeg vodostaja Dunava. Zajednica metazooplanktona razlikovala se i s obzirom na „starost“ vode pa je tako skupina kolnjaka dominirala u fazama male „starosti“ vode odnosno pri visokom stupnju povezanosti s glavnim koritom rijeke, dok je skupina planktonskih rakova bila zastupljenija u fazama veće „starosti“ vode. Tijekom dugotrajne faze poplave (˃ 20 dana) Sakadaško je jezero bilo u stabilnom stanju gdje su hidrološki uvjeti pogodovali razvoju svih skupina metazooplanktona te je biotička kontrola postala najznačajniji čimbenik u strukturiranju zajednice. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da vodni režim Dunava, odnosno vrijeme pojavljivanja, duljina i intenzitet plavljenja, znatno utječu na strukturu i dinamiku zajednice metazooplanktona.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA