Naslov
Romantične vizije i simboli planine
(Romantic Visions and Symbol of the Mountain)

Autori
Zanki, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Vilinska vrata

Mjesto i datum
Lovinac, Hrvatska; Starigrad, Hrvatska, 05.10.2012. - 06.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Velebit ; umjetnost ; planina
(velebit ; myth ; mountain)

Sažetak
Preispitivanje odnosa između organizacije krajobraza i oblikovne forme planine Velebit u odnosu na romantičarske percepcije i simbole tema je analizirana u ovom izlaganju. Nadmorska visina, klimatske razlike i sam smještaj planine Velebit uzrokuje i formira biljni, životinjski, ljudski i mitski svijet koji ju nastanjuje. Na Velebitu se iznad morske obale izdižu brežuljci i brda što poput zida stvaraju platoe, koji su osnovno obilježje velebitskog krajolika. Morski je plato formiran od niza povezanih kraških polja, u novije vrijeme prekrivenih šumama crnog bora. Na vrhu je planine plato formiran od livada, polja, vrtača i dolina, dok je onaj kontinentalni od bukovih šuma, vrtača i dolina. Upravo je romanticizam kao prijelomna točka evropske kulture označio povratak čovjeka u mitski krajobraz, te je i kao pravac nastao inspiriran planinskim područjima. U Velikoj je Britaniji mitsko načelo prirode otkriveno u planinskim jezerima, dok je u Njemačkoj slikar Caspar David Friedrich izgradio svijet u kojemu su priroda, čovjek i ruševine gotičkog samostana objekti kontemplacije i estetizirajući fenomeni oslobođeni značenja. U Austrougarskom je kulturnom krugu za romantičnu percepciju planine posebno bitan slikarski opus Ferdinanda Georga Waldmüllera, unutar kojeg se izmjenjuju prizori planinskih jezera, naselja, vrhova obasjanih alpskim svijetlom i dolina u tajanstvenim izmaglicama. Romanticizam se u Hrvatskoj vezuje uz ideje nacionalnog preporoda a oblikuje se kroz književnost, glazbu i vizualnu umjetnost, godinama nakon britanskog i germanskog. Dinarski se i Velebitski svijet opisuje u nizu pjesama i romana. Ivan Mažuranić je promicao ideje romantizma i panslavizma u epu Smrt Čengić-age (1846.), dok je njegova unuka Ivana Brlić-Mažuranić Pričama iz davnih (1916.) reinterpretirala slavensko mitolološko nasljeđe. Slikar Tomislav Krizman početkom prošlog stoljeća odlazi u Bosnu, Makedoniju i Kosovo gdje stvara crteže gradova, ljudi, običaja i romantičnih planinskih područja. Menci Clement Crnčić je prvi hrvatski slikar koji planinske pejzaže Drivenika i Bribira oblikuje u Friedirichovsku fenomenologiju i novi svijet mita. U suvremenoj se hrvatskoj umjetnosti čitav niz autora također oblikuje upravo kroz ovakve, nastale predodžbe i kulturološke matrice Velebita kao svetog i tajanstvenog prostora. Njihovim će se djelom i vizijama zaokružiti priča o Velebitu i slici planina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA