Pregled bibliografske jedinice broj: 864215
Utjecaj entomopatogene gljive Beauveria bassiana kao endofita na različite vrste štetnika
Utjecaj entomopatogene gljive Beauveria bassiana kao endofita na različite vrste štetnika // Zbornik sažetaka 61. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2017. str. 36-36 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 864215 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj entomopatogene gljive Beauveria bassiana kao endofita na različite vrste štetnika
(Influence of entomopathogenic endophyte Beauveria bassiana on different pest species)
Autori
Matek, Marta ; Lukić, Ivan ; Balta, Danijela ; Pernek, Milan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 61. seminara biljne zaštite
/ Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2017, 36-36
Skup
61. seminar biljne zaštite
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.02.2017. - 10.02.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Lymantria dispar, Corythucha arcuata, Cydalima perspectalis ; endofit
(Lymantria dispar, Corythucha arcuata, Cydalima perspectalis ; endophyte)
Sažetak
Zbog sve većeg postrožavanja mjera upotrebe pesticida u šumarstvu, područje zaštite šuma sve se više orijentira na primjenu bioloških sredstava za suzbijanje štetnika, a to se odnosi prvenstveno na suzbijanje štetnih organizama primjenom živih prirodnih neprijatelja, antagonista i konkurenata, njihovih produkata te drugih organizama koji se mogu sami razmnožavati. U tome vrlo važnu ulogu imaju entomopatogeni, s obzirom na to da su najčešća djelatna tvar u biopesticidima. Beauveria bassiana (Balsamo) Vuillemin (Hypocreales: Clavicipitaceae) je entomopatogena polifagna gljiva koja prirodno dolazi u tlu, a koja se u svijetu već pokazala kao dobra biološka metoda zaštite protiv različitih vrsta štetnih kukaca. S obzirom na to da je sposobna kolonizirati različite vrste biljaka, kao prirodni ili introducirani endofit u biljkama predstavlja dobar potencijal u zaštiti šuma. Odumiranje hrasta u Hrvatskoj, kao i drugim europskim zemljama, pripisuje se abiotskim i biotskim čimbenicima. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) posebice je osjetljiv, naročito kada je riječ o biotičkim čimbenicima kao što su defolijatori i kukci koji sišu biljne sokove. Jedan od najvažnijih hrastovih defolijatora je gubar (Lymantria dispar L.), čije su aktivnosti od značajne gospodarske važnosti. Novo-pridošli invazivni štetnik na hrastu lužnjaku u Hrvatskoj je hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata), (Heteroptera, Tingidae), koja se prvi put pojavila u ljeto 2013. godine u Spačvi, a proširila se i na zapadne dijelove Hrvatske te je zadnje zabilježena u području Zagrebačke županije, uzrokujući preuranjeno naglašeno žućenje i klorotičnost listova, sišući biljne sokove. Šimširov moljac (Cydalima perspectalis) druga je nova invazivna vrsta leptira za koju se još traži biološka alternativa za suzbijanje. Štetnik se tijekom 2013. i 2014. godine izuzetno brzo proširio, uzrokujući golobrst šimšira po cijeloj Hrvatskoj. Cilj je ispitati potencijal B. bassiane za suzbijanje gubara, već uobičajenoga štetnika u Hrvatskoj, kao i novih invazivnih vrsta štetnika-hrastove mrežaste stjenice i šimširovog moljca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko