Naslov
Geomorfološka istraživanja kao temelj upravljanja obalnim prostorom
(Geomorphological research as a base for a coastal zone management)

Autori
Pikelj, Kristina ; Kordić, Branko ; Vlastelica, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveno-stručni skup "Georaznolikost, geobaština i geoturizam u krškim područjima" / International conference "Geodiversity, geoheritage, geoheritage and Geoturism in Karst areas", Zbornik sažetaka / Buzjak, Nenad ; Paar, Dalibor - Zagreb : Samobor : Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije Zeleni prsten, 2017, 38-38

ISBN
978-953-6076-35-2

Skup
Međunarodni znanstveno-stručni skup "Georaznolikost, geobaština i geoturizam u krškim područjima" / International conference "Geodiversity, geoheritage, geoheritage and Geoturism in Karst areas"

Mjesto i datum
Perušić, Hrvatska, 18.02.2017. - 19.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
obala, geomorfologija, erozija, upravljanje
(coast, geomorphology, erosion, management)

Sažetak
Hrvatska obala je čvrsta, stjenovita i visoka, nastala potapanjem krškog reljefa. Radi dominacije karbonatnih stijena i općenitog odsustva klasičnih obalnih procesa i oblika, u regionalnim i svjetskim okvirima je percipirana kao obala koja generalno nije ugrožena. Uslijed prirodnih i antropogenih pritisaka naročito u posljednja tri desetljeća obala Hrvatske doživljava značajne promjene koje bi mogle imati nepovratne posljedice na okoliš. Prirodni pritisci su vezani za porast razine mora i sve češću pojavnost olujnih nevremena. Antropogeni pritisci se odnose na kompleksne procese uzrokovane rastućim turističkim tržištem. Ono prevladava u obalnom području, u kojem plaže i drugi obalni oblici prikladni za kupališni turizam predstavljaju temeljni resurs. U odnosu na ukupnu duljinu obale, njihov broj i duljina su relativno mali. Potreba za povećanjem prihvatnog kupališnog kapaciteta dovela je stoga do proširenja prirodnih i izgradnje umjetnih plaža i kupališta. U novije se vrijeme u okviru različitih oblika suradnje i projekta RAGBICOM (NEWFELPRO-MZOŠ i Marie Curie FP7-PEOPLE-2011-COFUND) provode geomorfološka istraživanja funkcioniranja dijelova obale pod kombiniranim utjecajem prirodnih i antropogenih čimbenika. Istraživanja ovdje prikazana oblikovana su u tri studije slučaja. Prva studija se odnosi na stabilnost i dinamiku umjetne plaže pri različitim vremenskim i valnim prilikama. Druge dvije se odnose na stabilnost i procese trošenja klifova, različitih po geološkom sastavu i izloženosti. Sva tri slučaja pokazuju nužnost razumijevanja osnovnih geomorfoloških procesa kao temelja očuvanja i upravljanja obalnim prostorom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Geodezija, Građevinarstvo

POVEZANOST RADA