Naslov
Zdravstvena zaštita u Europskoj uniji, financijska budućnost i alternativni izvori financiranja
(Health care in the European Union, financial future and alternative sources of financing)

Autori
Šunjić, Leo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za ekonomiju

Mjesto
Varaždin

Datum
16.02

Godina
2017

Stranica
53

Mentor
Hunjet, Anica

Ključne riječi
javni sektor ; Europska unija ; zdravstvena zaštita ; mehanizmi financiranja ; ekonomska kriza
(public sector ; European Union ; health care ; funding mechanisms ; economic crisis)

Sažetak
Sustavi zdravstvene zaštite širom svijeta nastoje se suočiti s izazovima koji proizlaze iz sve veće starosti stanovništva, porasta incidencije kroničnih bolesti i očekivanja javnosti. To za posljedicu širom Europe ima da se sve veći dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) troši na sektor zdravstva. Kriza svjetske ekonomije povećala je zabrinutost o održivosti takve politike. Porast očekivanog životnog vijeka može se objasniti poboljšanim uvjetima života i rada, kao i određenim oblicima ponašanja koji utječu na zdravlje, ali značajan udio u tom trendu ima bolji pristup zdravstvenoj zaštiti i njezina bolja kvaliteta. Mnogi aspekti poboljšanja zdravlja imaju svoju visoku cijenu. Primjerice, do 2009. godine utrošak na zdravstvo u europskim zemljama rastao je brže od ostatka ekonomije – zdravstveni sektor apsorbirao je sve veći dio BDP-a. Nakon početka financijske i ekonomske krize 2008. godine, mnoge su europske zemlje smanjile trošak za zdravstvo kao dio šireg nastojanja da se uravnoteže javne financije, prije svega smanjenja proračunskog deficita i omjera duga u odnosu na BDP. Javni sektor glavni je izvor financiranja zdravstvene zaštite u svim europskim zemljama. Primjerice, u 2010. godini gotovo je tri četvrtine (73%) ukupnog troška za zdravstvo financirano iz javnih izvora, što je prosjek među državama članicama EU. Nakon javnog financiranja, sljedeći izvor financiranja zdravstvenih troškova u većini zemalja je osobno plaćanje od strane korisnika usluge. Ekonomska kriza je i u omjeru javnog i privatnog financiranja ostavila traga. Javni rashodi smanjeni su za dio usluga, što je često bilo kompenzirano većim udjelom izravnog plaćanja od strane kućanstava. Ipak, usprkos različitoj povijesti i kulturološkim razlikama, europske zemlje obilježava društvena solidarnost i sličnost na područjima kao što je zdravstvena zaštita. U ovom radu daje se pregled metoda aktiviranja novih „unutarnjih“ resursa u državama sa niskim i srednjim primanjima čija jer svrha omogućiti veći priljev sredstava u sektor zdravstva. To uključuje opcije za proširenje opće porezne osnove, kao i trošarine na konkretne potrošne robe ili usluge. Predstavljene opcije razlikuju se u svojim mogućnostima generiranja resursa, i neke se čine prihvatljivijim od drugih. Pored apsolutnih novčanih izvora koji se na ovaj način mogu ostvariti, političari će morati uzeti u obzir i niz drugih čimbenika poput namjenske raspodjele, potencijalne regresivnosti (utjecaj na siromašne), troškova administriranja i političku provedljivost. Budućnost zdravstvene zaštite u Europi, odnosno zdravlja i dobrobiti njezinih stanovnika ovisi o tome hoće li se pronaći pravi odgovori odnosno prihvatljiva rješenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA