Naslov
Kasnoantička sakralna arhitektura u doba Istočnih Gota u Dalmaciji
(Late Antique Religious Architecture During the Ostrogothic Period in Dalmatia)

Autori
Peković, Željko ; Babić, Kristina

Izvornik
Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam (1330-0652) 24 (2016), 2(52); 156-171

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
arijanizam ; Dyggve, Ejnar ; Istočni Goti ; Narona ; Polače ; Salona ; Slano
(Arianism ; Dyggve, Ejnar ; The Ostrogoths ; Narona ; Polače ; Salona ; Slano)

Sažetak
Kasnoantička sakralna arhitektura u doba Istočnih Gota u Dalmaciji Od 493. do 537. godine Dalmacijom su vladali Istočni Goti koji su bili sljedbenici Arijeva nauka o Sv. Trojstvu, prema kojem je Sin podređen Ocu. Tijekom istočnogotske vladavine, u Saloni – političkom i crkvenom središtu Dalmacije – paralelno su egzistirale dvije Crkve: ortodoksna kršćanska i arijanska. Potaknut pronalaskom još jedne crkve s krstionicom u Saloni (1931.) – koju je datirao krajem 5. stoljeća – danski arhitekt Ejnar Dyygve je pretpostavio da je riječ o stolnoj crkvi arijanskog biskupa, za što je ponudio niz argumenta. U prvi mah je teza prihvaćena. Kasnije je poljuljana pronalascima brojnih ranokršćanskih crkava s krstionicama, koji su uslijedili nakon 1931. godine, a koji su rezultirali opravdanim zaključkom da su krstionice, osim katedrala, imale i župne crkve. Ovaj zaključak je za sobom poveo i pitanje tko je u kasnoj antici imao pravo dodjeljivanja sakramenata krštenja i potvrde (neodvojivih u ovom razdoblju) – isključivo biskup ili i ostali članovi klera. Akti crkvenog sabora održanog u Saloni 533. godine otvaraju mjesta pretpostavci da je biskup i u ovom razdoblju zadržao ekskluzivno pravo dodjeljivanja spomenutih sakramenata katekumenima. Polazeći od neupitnih arheoloških dokaza (ponajprije grobova s karakterističnim prilozima) obitavanja i vladavine Istočnih Gota u Dalmaciji, autori ukazuju na važnost budućeg prepoznavanja sakralne arhitekture čiju je gradnju, tijekom navedenog razdoblja, financirala vladajuća društvena skupina, te istodobno na taj način podanicima iskazivala političku i financijsku moć. Veliki problem pri ovom zadatku je trenutna nedovoljna arheološka istraženost lokaliteta zanimljivih za ovu raspravu. Ipak, autori su predložili nekoliko kasnoantičkih crkava za koje pretpostavljaju da su izgrađene tijekom istočnogotske vladavine u Dalmaciji. Osim tzv. arijanske katedrale u Saloni, autori predlažu postojanje ovakve crkve i u Naroni – istaknutoj urbanoj aglomeraciji južne Dalmacije. Osim ovih gradskih crkava, u tekstu su predložene još dvije sagrađene u kasnoantičkim (istočnogotskim?) castrumima. Riječ je o crkvi zapadno od monumentalne kasnoantičke palače u Polačama (carskom posjedu na zapadnom dijelu otoka Mljeta) te o crkvi, u ovom tekstu prvi put prepoznatoj pod novovjekovnom crkvom i samostanom Sv. Jeronima u Slanom, u Dubrovačkom primorju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA