Naslov
Sukonstrukcija interkulturalnog kurikuluma. Komparacija određenih obilježja hrvatske kulture kod srednjoškolaca i njihovih nastavnika prema Hofstedeovu modelu
(Substructure of an intercultural curriculum. Comparison of selected features of the Croatian culture among high school students and their teachers according to the Hofstede model)

Autori
Burai, Renata

Izvornik
Školski vjesnik (0037-654X) 65 (2016), 2; 181-208

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
društvene vrijednosti, dimenzije kulture Geerta Hofstedea, identitet, interkulturalizam, interkulturalni identitet, interkulturalni kurikulum, kurikulum, kultura
(social values, Geert Hofstede culture dimensions, identity, interculturalism, intercultural identity, intercultural curriculum, curriculum, culture)

Sažetak
Podaci koji se koriste u ovom radu dobiveni su uz znanstveno-istraživački projekt „Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima“, voditelj projekta: prof. dr. sc. Neven Hrvatić, u periodu 2007. do 2012. godine. U radu se elaboriraju osnovni elementi koji predstavljaju polazište za izradu hrvatskoga nacionalnog kurikuluma kao i za interkulturalne dimenzije kurikuluma. Potom se obrazlaže jedan od mogućih pristupa istraživanja kulturnih razlika - prema Hofstedeovom modelu, temeljem kojeg je i nastao ovaj rad. Cilj rada bio je definirati neke od bitnih odrednica sukonstrukcije interkulturalnog kurikuluma određivanjem obilježja nacionalne kulture mladih. U projektu je korišten upitnik, modificirani Hofstedeov model, koji se sastoji od 109 čestica. Njegov se sadržaj odnosi na četiri dimenzije: hijerarhijsku distancu, muževnost/ženstvenost, individualizam/kolektivizam i kontrolu neizvjesnosti (anksioznosti). Na osnovi istraživanja navedenih dimenzija nacionalne kulture dolazi se do spoznaje o osnovnim obilježjima i vrijednostima koje se cijene u određenome društvu. U ispitivanju određenih obilježja hrvatske kulture upitnik je valjano ispunilo 1978 učenika i 272 nastavnika iz 27 srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Istraživanjem su ispitani stavovi i vrijednosti srednjoškolaca i njihovih nastavnika o životu, radu i društvu ; kakve su razlike u stavovima između učenika i nastavnika te postoje li razlike u stavovima između učenika s obzirom na spol, dob i regionalnu pripadnost. Analizom određenih obilježja mladih u Republici Hrvatskoj prema Hofstedeovim dimenzijama, dobili smo uvid u „prosječne tendencije“ njihovih stavova i vrijednosti. Prvi problem istraživanja ukazuje da kod mladih prevladavaju egalitarna uvjerenja (izražen srednji stupanj hijerarhijske distance), da su na granici između individualizma i kolektivizma, podjednako orijentirani prema vrijednostima definiranim u dimenziji muževnost/ženstvenost, te su na ljestvici srednjeg stupnja anksioznosti. Analizirajući drugi problem istraživanja, utvrdili smo da rezultati istraživanja nacionalne kulture ukazuju na bliske stavove učenika i nastavnika koji ih, kao pokazatelji određenih obilježja hrvatske nacionalne kulture, smještaju u srednje do nisku hijerarhijsku distancu. To podrazumijeva netoleriranje nejednakosti u društvu, podjednaku sklonost individualizmu i kolektivizmu, zatim srednjoškolce i njihove nastavnike s izraženim ženstvenim i podjednako muževno/ženstvenim osobinama te s izraženom srednjom kontrolom neizvjesnosti. Trećim problemom istraživanja koji se odnosio na utvrđivanje razlika s obzirom na spol učenika, najveća razlika iskazana je u dimenziji muževnost/ženstvenost, zatim u kontroli neizvjesnosti, hijerarhijskoj distanci i individualizmu. S obzirom na dob učenika nije utvrđena statistički značajna razlika. S obzirom na regiju iz koje učenici dolaze utvrđene su razlike u sve četiri dimenzije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA