Pregled bibliografske jedinice broj: 863599
Identiteti hrvatskih raseljenika u zemljama njihova doseljavanja (15.–16. st.)
Identiteti hrvatskih raseljenika u zemljama njihova doseljavanja (15.–16. st.) // Colloquia Mediaevalia Croatica III: Nacionalne ideje i etnička lojalnost u renesansnoj Hrvatskoj / National Ideas and Ethnic Loyalities in Renaissance Croatia / Špoljarić, Luka ; Vedriš, Trpimir (ur.).
Zagreb: FF Press, 2017. str. 20 (hrv) i 22 (eng)-21 (hrv) i 23 (eng) (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 863599 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Identiteti hrvatskih raseljenika u zemljama njihova
doseljavanja (15.–16. st.)
(Identities of Croatian Emigrants in the Countires
to Which They Immigrated (15th–16th Century))
Autori
Jurković, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Colloquia Mediaevalia Croatica III: Nacionalne ideje i etnička lojalnost u renesansnoj Hrvatskoj / National Ideas and Ethnic Loyalities in Renaissance Croatia
/ Špoljarić, Luka ; Vedriš, Trpimir - Zagreb : FF Press, 2017, 20 (hrv) i 22 (eng)-21 (hrv) i 23 (eng)
ISBN
978-953-175-623-5
Skup
Colloquia Mediaevalia Croatica III: Nacionalne ideje i etnička lojalnost u renesansnoj Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.02.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
plemeniti raseljenici, identiteti, useljeničke zemlje, 15.–16. st.
(noble displacees, identity, immigration countries, 15th-16th century)
Sažetak
Dobrostojeći plemići su kao i velikaši Ugarsko- Hrvatskog Kraljevstva funkcionirali i na osnovi svojega društvenog položaja i na osnovi zemaljskog/županijskog uređenja države. Prihvaćanje elemenata novih osobnih identiteta (primjerice brakovima ili prilagođavanjem sustavima vrijednosti u novodoseljenim sredinama) bilo je, dakle, pravilom njihova ponašanja tijekom srednjeg vijeka. U 15. i 16. st. dominantno su susjedne austrijske (dio Istre, Kranjska, Koruška, Štajerska) i talijanske zemlje (osobito Mletačka Republika, te Apulija i Marke) bili prostorima masovnih vanjskih, te zemlje krune sv. Stjepana (Erdelj, Ugarska, Slavonija) prostorima masovnih unutarnjih migracija hrvatskih raseljenika. Vrlo je mali broj hrvatskih plemića sudjelovao u masovnim vanjskim migracijama u usporedbi s onima koji su odabrali zemlje pod okriljem krune sv. Stjepana kao mjesta svoje imigracije. Zbog izostanka takve intelektualne i društvene elite su na Apeninskom poluotoku i u nasljednim zemljama Habsburgovaca unatoč svojoj brojnosti doseljenici s prostora hrvatskih zemalja već u trećem naraštaju po doseljenju gubili svoj etnički identitet. Riječ je očito o procesu koji sociologija naziva asimilacijom. Plemeniti su se hrvatski raseljenici raspršeni po zemljama Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, međutim, trudili očuvati i tradiciju podrijetla, odnosno kulturnu baštinu koju su nastojali implementirali u novom zavičaju. Ta su nastojanja bila usmjerena preko “jezika/imena/vjere” i na mnogobrojne pred Osmanlijama silom raseljene članove običnoga hrvatskog puka. Riječ je očito o procesu koji sociologija naziva integracijom, dakle, o procesu u kojemu se ostvaruje kretanje ka kulturnom pluralizmu i pojavi novih transkulturnih elemenata...
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Povijest
