Pregled bibliografske jedinice broj: 863380
Kretanje proračunskog salda - pokazatelj učinkovitosti ekonomske politike
Kretanje proračunskog salda - pokazatelj učinkovitosti ekonomske politike // Ekonomija, 22 (2016), 2; 385-408 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 863380 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kretanje proračunskog salda - pokazatelj učinkovitosti ekonomske politike
(Budget balance - efficiency endpoint of economic policy)
Autori
Santini, Guste ; Vedriš, Mladen
Izvornik
Ekonomija (1330-0636) 22
(2016), 2;
385-408
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
proračunski deficit, javni dug, vanjskotrgovinski deficit, deficit na računu platne bilance, inozemni dug, podjela poreza po kriteriju vremena, maastrichtski kriteriji
(budget deficit, public debt, foreign exchange deficit, balance of payments current account deficit, foreign debt, tax division according to time criterion, the Maastricht criteria)
Sažetak
Postoje značajna neslaganja glede poželjnosti stupnja prihvatljivosti proračunskog deficita odnosno javnog duga. Analiza u radu se temelji na podjeli poreza po kriteriju vremena i pokazuje da su porezni sustavi temeljeni na porezima na potrošnju u izravnoj vezi s proračunskim deficitom. Deficit robne razmjene s inozemstvom smanjuje proračunski deficit, a suficit ga povećava. U radu se ukazuje na potrebu novog pristupa evidenciji poreznih prihoda. Umjesto dosadašnjeg tijeka gotovine, predlaže se odvajanje poreznih prihoda temeljem nacionalnog dohotka (sadašnjost) od poreza na imovinu (prošlost) i obveza (budućnost). Temeljem analize predlaže se dopuna maastrichtskih kriterija: 1) deficit na računu platne bilance može biti do 2% veći od deficita triju najotvorenijih zemalja te 2) iznos inozemnog duga može iznositi do 50% BDP-a. Kako bi članice eurozone mogle provoditi koordiniranu fiskalnu politiku, predlaže se: 1) poreznu presiju odrediti veličinom dohotka per capita, tako da rastom dohotka raste porezna presija i 2) što je niži dohodak per capita, to je porezni sustav više oslonjen na poreze na potrošnju. Kako u otvorenom gospodarstvu svi sektori moraju funkcionirati u tvrdom budžetskom ograničenju, predlaže se u prvom koraku odrediti porezni kapacitet zemlje što određuje gornju granicu porezne presije ; u drugom koraku tako određena sredstva se raspodjeljuju putem procesa političkog događanja u parlamentu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- EBSCO