Pregled bibliografske jedinice broj: 863086
Može li hrvatsko govedarstvo bolje?
Može li hrvatsko govedarstvo bolje? // 42. hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem / Bašić, Zoran (ur.).
Zagreb: Hrvatska mljekarska udruga (HMU), 2016. str. 18-18 (plenarno, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 863086 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Može li hrvatsko govedarstvo bolje?
(Could Croatian cattle breeding do better?)
Autori
Raguž, Nikola ; Lukić, Boris ; Gantner, Vesna ; Mijić, Pero
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
42. hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem
/ Bašić, Zoran - Zagreb : Hrvatska mljekarska udruga (HMU), 2016, 18-18
Skup
42. hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Lovran, Hrvatska, 09.11.2017. - 12.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatsko govedarstvo ; simentalska pasmina ; obiteljska gospodarstva ; proizvodnja mlijeka ; tržište
(croatian dairy cattle production ; simmental breed ; family farms ; milk production ; market)
Sažetak
Uzgoj goveda u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Pristupanjem Europskoj uniji koje je obilježeno snažnim ekonomskim pritiskom u zadnjih šest godina, hrvatski uzgajivači nastoje se prilagoditi principima poslovanja koji se temelje na uzgoju visoko produktivnih, otpornih odnosno ekonomski isplativih grla. U pasminskoj strukturi populacije obuhvaćene kontrolom proizvodnosti prevladava simentalska pasmina veličine 110.002 krave (62, 9%) i najbrojnija je pasmina u Hrvatskoj. Kao pasmina dvojnih proizvodnih svojstava (proizvodnja mlijeka i mesa) prikladna je za uzgojne prilike u Hrvatskoj, odnosno najviše se uzgaja na malim gospodarstvima i omogućava im prihvatljivu ekonomsku dobit. Međutim, dok je cilj razvijenih zemalja Europe postići planirane životne performanse od 30.000 kg mlijeka po kravi, u Hrvatskoj prosječne životne performanse iznose 14.900 kg mlijeka po kravi. Pri tome, u Hrvatskoj se od 2006. godine broj krava kontinuirano smanjuje. Broj dobavljača mlijeka smanjen je sa 65.000 u 2002. na 9.948 u 2015. Iz ovih sažetih navoda, očito je da su ovakvi trendovi neodrživi i potrebno ih je mijenjati. U globalnim tržišnim uvjetima, govedarska proizvodnja u Hrvatskoj trebala bi biti temeljena na srednjim i malim obiteljskim gospodarstvima koja su okrenuta manje intenzivnom uzgoju, više su prilagodljiva globalnoj tržišnoj potražnji te su orijentirana na održivi način uzgoja s pasminama dvojnih proizvodnih svojstava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
