Pregled bibliografske jedinice broj: 86289
Hrvatski otoci u deset slika. Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka
Hrvatski otoci u deset slika. Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka // Sociologija sela, 39 (2001), 1-4; 109-150 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 86289 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatski otoci u deset slika. Prilog procjeni utjecaja turizma na razvoj hrvatskih otoka
(Croatian islands in ten pictures: Contribution to the evaluation of the influence of tourism on the development of Croatian islands)
Autori
Kušen, Eduard
Izvornik
Sociologija sela (0038-0326) 39
(2001), 1-4;
109-150
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatski otoci; prostorno planiranje; turizam na otocima
(Croatian islands; phisical planning; island tourism)
Sažetak
Kvalitativnom metodom, opservacijom sa sudjelovanjem te intervjuom koju je primjenjivao obnašajući svoju profesionalnu ulogu znanstvenika-planera i kao turist &#8211 ; u obje uloge zaljubljenik i poklonik ljepota nedirnutog i s mjerom oplemljenjenog prirodnog pejsaža, autor u deset ''slika'' prikazuje svu raznolikost prirodno-geografskih i socio-kulturnih značajki hrvatskih otoka. Pri tome pozornost usmjerava na transformacije uzrokovane razvojem turizma, ponajprije masovnog, na otocima, i to na promjene u prostoru, ali jednako tako i u sustavu vrijednosti i stilu života otočana. Znanstveno-stručni okvir, odnosno interpretacijski ključ, ovoga rada određen je dvjema disciplinama: prostornim planiranjem i turizmom. Autor je u deset ''slika'' prezentirao hrvatski otočni prostor od otoka Krka, na sjeveru, do otoka Mljeta, na jugu, kojima je obuhvatio 12 otoka i 22 turistička lokaliteta. Vremenski obuhvat ovih ''slika'' iznosi 45 godina, od kojih neke imaju veću frekvenciju opsesrvacije, kao primjerice južna strana otoka Hvara (šest turističkih sezona) koja studiji daje obilježje longitudinalnosti. Prostorni razmještaj i vremenska distribucija opservacija prikazani su u dva paralelna grafička prikaza. Svaka ''slika'' sadrži opis opservacije i komentar s valorizacijom, koji potvrđuju uvodnu tezu o tome da hrvatski otočni prostor ne čini idealnu homogenu regiju, nego da svakom pojedinom otoku, čak i dijelovima pojedinih velikih otoka, valja pristupiti oprezno i uvijek ih valorizirati zasebno. Prikupljeni podaci govore i znatno više od navedene konstatacije, te će zasigurno i u budućnosti moći poslužiti za daljnja istraživanja. Vrijednost ovog rada pridonosi i način na koji je autor riješio konflikt svojih uloga kao planer turizma i kao korisnika tih usluga &#8211 ; turist.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- World Agricultural
- Economics and Rural Socioloy Abstracts
- Agricola
- CAB Abstracts
- Geobase
- Edina