Pregled bibliografske jedinice broj: 862779
O uskličnim rečenicama s različitih sintaktičkih gledišta
O uskličnim rečenicama s različitih sintaktičkih gledišta // Slavenska filologija. Prilozi jubileju prof. em. Milenka Popovića / Čelić, Željka ; Fuderer, Tetyana (ur.).
Zagreb: FF Press, 2016. str. 133-143
CROSBI ID: 862779 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O uskličnim rečenicama s različitih sintaktičkih
gledišta
(Exclamatory Sentences from Different Syntactic
Points of View)
Autori
Sesar, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Slavenska filologija. Prilozi jubileju prof. em. Milenka Popovića
Urednik/ci
Čelić, Željka ; Fuderer, Tetyana
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2016
Raspon stranica
133-143
ISBN
978-953-175-590-0
Ključne riječi
usklične (eksklamativne) rečenice ; rečenica i iskaz ; modalnost i emocionalnost
(exclamatory sentences ; emotionality ; modality of utterance)
Sažetak
U suvremenim hrvatskim gramatikama obrada uskličnih (eksklamativnih) rečenica – uz izjavne (deklarativne) i upitne (interrogativne) – kao posebne vrste iskaza definiranih prema priopćajnoj svrsi razlikuje se od obrade takvih iskaza u gramatikama većine slavenskih jezika. Razlika je u teorijskom pristupu jednoj sintaktičkoj razini na kojoj se dodiruju jezik (language) i govor (parole), odnosno rečenica (sentence) i iskaz (utterance), a to je modalnost. Upravo na primjeru uskličnih rečenica dokazuje se da se modalnost kao sintaktičko-semantička kategorija ne može izjednačiti s emocionalnošću koja je izvanjezična, psihološka kategorija. Drugim riječima, usklične su rečenice – za razliku od izjavnih i upitnih – uvijek subjektivni, emocionalno obilježeni iskazi koji nemaju vlastitih strukturnih i intonacijskih obilježja, a ostvaruju se kao emocionalno obilježene preoblike izjavnih, upitnih, zapovjednih i željnih rečenica. Modalnost je samo jedno od mnoštva jezičnih sredstava pomoću kojih se mogu iskazati emocije. Gledajući semantički – intencija kazivača (priopćajna svrha) može biti subjektivna pa tada modus oblikovanja iskaza prelazi okvire „čiste“ modalnosti. Bez jasnih kriterija za dokazivanje subjektivnosti pomoću emocionalno neutralnih leksičkih i strukturnih pokazatelja gramatike, posebno one normativne, ne mogu definirati mnoge pojave iz široke sfere verbalne komunikacije, koje predstavljaju problem u sintaktičkoj analizi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
