Naslov
Rogač - vrijedna i "zaboravljena" biljka
(Carob - valuable and "forgotten" plant)

Autori
Srečec, Siniša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Pozvano predavanje u Hrvatskom botaničkom društvu, 26. siječnja 2017. godine u 18.00 sati na Rooseveltovom trgu 6 u predavaonici BO1, PMF, Zagreb.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.01.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
rogač, domestifikacija, sistematika, morfologija, uporaba
(carob, domestification, systematics, morphology, utilization)

Sažetak
Rogač (Ceratonia siliqua L.), svakako je jedna od nainteresantnijih biljaka podrijetlom iz mediteranskog i srednjeistočnog gen-centra. Nutritivne vrijednosti rogača prvi su otkrili stari Perzijanci i donijeli ga u Grčku najvjerojatnije u vrijeme drugog kažnjeničkog pohoda Perzijskog kralja Kserksa I (bitka sa Spartnacima 480. pr. Kr. u kojoj je poginuo Spartanski kralj Leonida I). Uz maslinu, smokvu i vinovu lozu spominje se i u Novom zavjetu (Luka 15, 1). U Bizantskom carstvu, masa sjemenke rogača bila je ekvivalent za 1 karat (0.17 g). Prva suvremenija istraživanja nutritivne vrijednosti rogača provela je Intendantska i sanitetska služba Njemačke vojske i to u Dalmaciji nakon Talijanske kapitulacije 1943. Endosperm sjemenke rogača sadrži polisaharid galaktomanan koji ima veliku primjenu u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji (E410). Brašno mahuna rogača supstitut je za kakao, i koristi se u proizvodnji čokolade za osobe (poglavito za djecu) alergične na kakako. Rogač je od svih samoniklih mediteranskih biljnih vrsta najteže zapaljiv i nakon velikih šumsih požara, najbrže se regenira. Nažalost, proizvodnja rogača, prema statistikama FAO-a u stalnom je padu. Istraživanja rogača su malobrojna, i uglavnom su ograničena na njegovu uporabnu vrijednost, a u botaničkoj sistematici rogača vlada zbrka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA