Naslov
Isus Krist - središnji sadržaj apostolske kerigme
(Jesus Christ - the central content of the apostles' kerygma)

Autori
Vidović, Marinko

Izvornik
Kateheza : časopis za vjeronauk u školi, katehezu i pastoral mladih (0351-9007) 18 (1996), 1 i 2; 21 ; 112-28 ; 122

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izlaganje na znanstvenom skupu, znanstveni

Ključne riječi
Kerigma, Djela apostolska, govori, pashalno otajstvo, kristološki izričaji
(Kerygma, Acts, speeches, mysteri of Easter, christological sentences)

Sažetak
Polazeći od tvrdnje da kerigmatski ili navještajni karakter određuje cjelokupno pisanje novozavjetnih pisaca, auktor se ovdje bavi istraživanjem kerigme u Djelima apostolskim, koja najočitije i najjasnije dolazi do izražaja u apostolskim govorima, koji su, po svjedočanstvu većine egzegeta, Lukina tvorevina i glavni nosioci njegove teološke misli u Djelima. Oblika i sadržaj kerigme općenito ovisi o književnoj vrsti kao prenosniku poruke. Djela su posebna povijesno- teološka književna vrsta, koja kerigmatizira tradicije o Isusu, donosi ih i tumači u obliku kratkih vjeroispovijesnih formula i svjedočanstava. Temeljni sadržaj kerigmatskog navještaja čini Isusovo pashalno otajstvo, te očitovanje Uskrsloga i Proslavljenoga ovjerovljenim svjedocima, što se vidi, doživljava i tumači kao spasenjski događaj. Kerigmatski navještaj kao postuskrsni naslanja se na preduskrsni navještaj o Kraljevstvu, s time da se sada, umjesto o KRaljevstvu, govori o Uskrslom i Proslavljenom Isusu, o njegovu gospodstvu. Kao takva, kerigma je uvijek kristološki obojena i usmjerena, a u temelju svih njezinih vrednovanja i izričaja stoji vjera, koja spaja povijest i natpovijest, događaj i eshatološko-teološko tumačenje događaja. Kerigmatski govor predstavlja skicu Kristovog lika, budeći i potičući odluku vjere u onima koji je još nisu donijeli. Kerigmatski navještaj niče iz života za život. Prethodi mu neki značajan i običnom promatraču neuobičajen događaj, koji izaziva reakcije kod nazočnih, te one postaju prigodom navještaja kristološke kerigme kao izlaganja i tumačenja dogođenoga. Glavni sadržajni elementi kristološke kerigme kakava izranja iz apostolskih govora u Djelima su sljedeći: 1. Isusov život i smrt u perspektivi njegove teocentrične usmjerenosti, odgovora na spasenjski Božji plan i potke za kontrastnu kristologiju ; 2. Uskrsnuće kao, po svjedočanstvu apostola, očitovanje Božjega gospodstva u osobi Isusa iz Nazareta, koji je od Boga potvrđen u osobi i djelu i koji je nazočan u povijesti kao Kyrios i Hristos ; 3. Kristovo mesijansko, sadašnje gospodstvo kao spasenjsko djelo, koje izražava ostvarenje Božjih obećanja, punina kojih će se dogoditi o Paruziji ; 4. Poziv na obraćenje, odnosno k vjeri u Krista, kojega su ljudi odbacili, ali kojega je Bog potvrdio ; 5. Iščekivanje Paruzije kao usmjerenosti proslavljenome Kristu, koji će se na koncu vremena očitovati kao sudac živih i mrtvih. U zaključku auktor daje kratak pregled povijesnog rasta kristološke kerigme, kristoloških izričaja, koji, svaki na svoj način, pokušavaju odgovoriti na pitanje: Tko je Krist? I LUka, pisac Evanđelja i Djela, odgovara na ovo pitanje: Krit je novi prorok, novi MOjsije, koji ostvaruje izlazak prema zemlji obećanja ; On je Božji pomazanik i Gospodin povijesti. U njemu Bog objavljuje svoju spasiteljsku slavu, koja iz smrti vodi u život.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA