Naslov
Rezidue neonikotinoida u biljkama uzgojenim iz tretiranog sjemena, tlu i korisnoj fauni
(Neonicotinoid residues in plants grown from treated seeds, soil and beneficial fauna)

Autori
Virić Gašparić, Helena ; Lemić, Darija ; Čačija, Maja ; Drmić, Zrinka ; Bažok, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2017, 42-42

Skup
61. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.02.2017. - 10.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
neonikotinoidi ; rezidue ; šećerna repa ; trčci ; gujavice
(neonicotinoids ; residues ; sugar beet ; ground beetles ; earthworms)

Sažetak
Nakon privremene zabrane korištenja neonikotinoida (Uredba Europske komisije- 485/2013) u većini ratarskih kultura, njihov status u EU se još preispituje, a donošenje konačnih zaključaka očekuje se u 2017. Istraživanja iz zemalja sjeverne Europe pokazuju da bi zabrana neonikotinoida kao jedinu posljedicu mogla imati povećanje populacije lisnih uši. Evidentno je da će se te zemlje zalagati za zabranu njihove primjene i u šećernoj repi iako se fauna štetnika znatno razlikuje od one u zemljama jugoistočne Europe (Hrvatska). Cilj istraživanja je utvrditi rezidue u trčcima, gujavicama i tlu te u biljkama šećerne repe uzgojenim iz sjemena tretiranog neonikotinoidima. Istraživanje je provedeno na području Lukača i Tovarnika. Određivani su rezidui neonikotinoida u biljkama šećerne repe kroz dvije vegetacijske sezone, svaka dva tjedna, s oba lokaliteta te iz uzgoja u kontroliranim uvjetima. Rezidue neonikotinoida utvrđivane su i na uzorcima trčaka prikupljenim na početku vegetacije (svibanj) te još dva puta, u srpnju i rujnu. Uzorci gujavica prikupljani su na oba lokaliteta u jesen 2015. te proljeće i jesen 2016. godine. Po dva uzorka tla s oba lokaliteta i kontrolnog pokusa u Zagrebu prikupljeno je na kraju vegetacije šećerne repe. Određivanje rezidua neonikotinoida proveo je certificirani laboratorij. Nakon provedenog istraživanja utvrđeno je da su ostatci imidakloprida i tiametoksama u vrijeme vađenja šećerne repe manji od tolerance. U gujavicama su utvrđeni ostatci znatno niži od onih koji se navode kao letalni za gujavice. Utvrđeni su vrlo niski ostatci neonikotinoida u trčcima s polja šećerne repe tretirane neonikotinoidima te se ne može smatrati da se u ovim organizmima događa kumulacija insekticida. U uzorcima tla utvrđene su niske rezidue imidakloprida na području Tovarnika. Nije utvrđen nikakav negativan utjecaj neonikotinoida koji bi se ogledao u njihovu nagomilavanju u tretiranim biljaka ili u korisnim organizmima. Dinamika razgradnje neonikotinoida ovisi o vremenskim uvjetima, a brža je kod obje djelatne tvari ako prevladavaju kišni uvjeti. Iz rezultata se može zaključiti da eventualna zabrana neonikotinoida za tretiranje sjemena šećerne repe neće imati znanstveno uporište u njihovu negativnom utjecaju na korisne organizme ili njihovom taloženju u okolišu. *Izneseni rezultati dio su istraživanja projekta „Unaprjeđenje ljudskog kapitala profesionalnim razvojem kroz istraživački program u fitomedicini“ financiranog iz ESF fonda Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranata: HR.3.2.01.0071.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA