Pregled bibliografske jedinice broj: 8612
Očuvanje i aktivna zaštita bioraznolikosti u Jadranskom moru
Očuvanje i aktivna zaštita bioraznolikosti u Jadranskom moru // Zbornik sažetaka priopćenja 6. kongresa biologa Hrvatske / Huber, Đuro (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 1997. str. 64-65 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 8612 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Očuvanje i aktivna zaštita bioraznolikosti u Jadranskom moru
(Preservation and active protection of biodiversity in Adriatic Sea)
Autori
Požar-Domac, Antonieta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja 6. kongresa biologa Hrvatske
/ Huber, Đuro - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 1997, 64-65
Skup
6. kongres biologa Hrvatske
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.09.1997. - 26.09.1997
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
očuvanje; aktivna zaštita; bioraznolikost; posebno zaštićena područja Jadransko more
(preservation; activ protection; specially protected areas; Adriatic Sea)
Sažetak
Najveća opasnost za bioraznolikost mora su ljudske aktivnosti koje se odvijaju na užem kopnenom priobalnom i u plićem morskom, litoralnom pojasu. Smatra se da 67% svjetske ljudske populacije živi uz ili najviše 60 km od morske obale. Pritisak na to područje neprestano se povećava i posljednjih se tridesetak godina u priobalnom pojasu broj stanovnika udvostručio. Zahvati u tom području s uništavanjem morskog dna (luke, marine, umjetne plaže, nasipi, odlaganje zemlje i sl.), ribolov (profesionalno ribarenje, kočarenje, športski ribolov) i razne vrste onečišćenja (anorganske soli, organske čestice, teški metali, krupni otpad i sve ostalo što smanjuje prozirnost) izravno utiču na životne zajednice infralitorala i gornjeg dijela cirkalitorala koji su "spremnici" bioraznolikosti mora.Poljoprivreda, ribarstvo i turizam osnove su života i održivog razvitka u hrvatskom priobalju a posebno na otocima. Usprkos spoznajama o osjetljivosti ekosustava mora nije do sada u nas organizirana ni primjerena zaštita ni učinkovito upravljanje (gospodarenje) prirodnim zalihama. U sadašnjem trenutku brzog razvitka i promjena u priobalnom području praćenje i predviđanje promjena ima osobito značenje. Predviđanje promjena u priobalju moguće je s velikom vjerojatnošću samo u onim područjima gdje se dugoročno prate promjene i gdje su obavljena opsežna znanstvena istraživanja. Upravljanje priobalnim područjima i smisleno iskorištavanje prirodnih zaliha zahtijeva dakle stalno zalaganje u istraživanju priobalja, smisleno cjelovito planiranje različitih djelatnosti uz angažirano sudjelovanje javnosti.Ukoliko želimo očuvati i zaštititi Jadran potrebno je prihvatiti novi način razmišljanja i djelovanja te žurno, oštrijim mjerama zaštite obuhvatiti veće površine priobalja i otvorenog mora. Mreža posebno zaštićenih područja (morski parkovi, posebni rezervati, posebna staništa itd.) u hrvatskom dijelu Jadranskog mora s organiziranim upravljanjem tj. gospodarenjem po strogo utvrđenim pravilima omogućila bi očuvanje ili brže uspostavljanje povoljnih uvjeta okoliša. Samo aktivnom zaštitom određenih područja - staništa ugroženih vrsta - omogućava se njihovo nesmetano razmnožavanje i razvitak mladih osjetljivih stadija te izravno utiče na očuvanje bioraznolikosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119108
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Antonieta Požar-Domac
(autor)