Naslov
Ogledni postupak prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku 2016
(Model procedure according to the 2016 Amandments of civil procedure law)

Autori
Maganić, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo

Izvornik
Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća / - , 2016

Skup
Aktualnosti građanskog procesnog prava - nacionalna i usporedna pravnoteorijska i praktična dostignuća

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 21.10.2016. - 22.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
ogledni spor, ogledni postupak, skokovita revizija, postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja
(model dispute, model procedure, Sprungrevision, a process to reslove the contested legal issues)

Sažetak
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupka upućen u javnu raspravu početkom svibnja 2016. godine donosi brojne novine u parnični postupak. Jedna od njih je i ogledni postupak radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, novi institut čijom se primjenom prije svega želi rasteretiti Vrhovni sud i omogućiti mu obavljanje jedne od njegovih zadaća – osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Iako su prvotne ideje o primjeni ovog instituta u parnični postupak polazile od ideja oglednog spora koji se primjenjuje u upravnom sporu i kojim se građanima želio pružiti još jedna oblik potencijalno djelotvornije kolektivne pravne zaštite, taj koncept je napušten i zamijenjen institutom koji je po svojim značajkama mnogo bliži postupku rješavanju spornih pitanja pravnotradicijski sličnih sustava Srbije i Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da se kao uporište za primjenu ovih odredbi koristi i pozivanje na rješenja skokovite revizije te model postupka u sporovima u svezi s tržištem kapitala, zadaća ovoga rada je istražiti odredbe o oglednom sporu i naznačene komparativne modele Srbije, Federacije Bosne i Hercegovine i Njemačke kako bi se usporedile s odredbama Nacrta prijedloga i ocijenili njihovi potencijalni učinci. U procjeni potencijalnih učinaka izabranog modela ne treba smetnuti s uma da je primarna svrha parničnog postupka pružanje pravne zaštite određenog sadržaja građanima čija su subjektivna građanska prava povrijeđena ili ugrožena, a tek sekundarno rasterećenje pravosuđa. Međutim, ako ciljevi pojedinih parničnih instituta ne počivaju na ideji djelotvornije pravne zaštite koja bi se građanima mogla pružiti, već privremenom rješenju problema koji su nastali u praksi postupanja pojedinih sudova, ograničava se njihova svrha te zbog toga mogu izostati učinci koji su se njima namjeravali polučiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA