Pregled bibliografske jedinice broj: 860131
Fra Vital Andrijašević
Fra Vital Andrijašević // Zbornik o Sebastijanu Sladi. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa ”Sebastijan Slade Dolci i franjevci sv. Jeronima”, Zadar, 8.-10. listopada 2015. / Tvrtković, Tamara ; Šišak, Marinko (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2017. str. 117-141 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 860131 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fra Vital Andrijašević
(Father Vital Andrijašević)
Autori
Knezović, Pavao
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik o Sebastijanu Sladi. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa ”Sebastijan Slade Dolci i franjevci sv. Jeronima”, Zadar, 8.-10. listopada 2015.
/ Tvrtković, Tamara ; Šišak, Marinko - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2017, 117-141
ISBN
978-953-7823-54-2
Skup
Sebastijan Slade Dolci i franjevci sv. Jeronima Zadar, 8.-10. listopada 2015.
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 08.10.2015. - 10.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Fra Vital Andrijašević, franjevci, Dubrovnik, barok, propovijedi
(Fr. Vital Andrijašević, Franciscans, Dubrovnik, Baroque, Sermons)
Sažetak
Među dubrovačkim franjevcima 17. stoljeća nedvojbeno je središnja osoba duhovnog, kulturnog i književnog života bio fra Vital Andrijašević (1616-1688). Nakon studija u Italiji, gdje je postao generalni lektor teologije i generalni propovjednik, više je godina predavao na raznim tamošnjim franjevačkim učilištima. Po povratku u Dubrovnik 1649. neko vrijeme predaje retoriku i filozofiju na provincijalnom učilištu. Tijekom vremena je obnašao razne redovničke službe: meštar novaka, gvardijan, knjižničar, definitoa, te provincijal (1678- 1681), ali nije prihvatio biskupsku stolicu, kad ga je krajem 1679. senat Dubrovačke Republike predložio za stonskog biskupa. Osam je godina sređivao knjižnicu Male braće koja je potom gotovo sva izgorjela u velikom zemljotresu 1667. U momentima „velike trešnje“ slavio je misu na Daksi gdje je „više mrtav nego živ“ – kako sam veli - preživio te dane strahote koje je nakon 10 dana opisao u pismu poslanom prijatelju Božu Boždareviću u Anconu. Skupljao je podatke i sastavljao nekrologij i kroniku Provincije (Chronicon necnon Decreta et acta in capitulis et congregationibus ...). Osobito je bio poznat kao propovjednik ne samo u Dubrovačkoj Republici nego i po Italiji. Objavio je svoje korizmene propovijedi: Quaresimale (Venecija 1661), te propovijedi došašća, devetnice i k tome dva retorička traktata: Avvento (Venecija 1679), a u rukopisu je ostalo djelo Viridariolum - svojevrsna zbirka najrazličitije propovjedničke građe. Za hrvatski prozni barokni izraz veoma su značajne Andrijaševiće knjižice neobično malog formata: Pravi način za prositi milost u Gospodina Boga po dostojanstvu slavnoga i svetoga Antuna od Padue slovinskomu narodu odkriven (U Mletiem 1664), Devotioni po libriem duhovniem sakupljene i za pokripljenje duša ucviljenieh u jezik dubrovački složene (U Mletiem na 1664), Razgovor duše bogoljubne za u ljubavi Božjoj dan provesti (Venecija 1686), te Put od raja najlašnji dušam bogoljubniem izramljen (Venecija 1686). Sadržaj i značaj svake knjižice i djela bit će predstavljeni u izlaganju i radu, a time i fra Vitalov ne mali doprinos hrvatskoj književnosti i duhovnoj baštini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Filologija
