Pregled bibliografske jedinice broj: 860084
Struktura i trofičke značajke makrozoobentosa urbanih potoka grada Zagreba
Struktura i trofičke značajke makrozoobentosa urbanih potoka grada Zagreba, 2017., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 860084 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Struktura i trofičke značajke makrozoobentosa urbanih potoka grada Zagreba
(Structure and trophic traits of macrozoobenthic communities along urban streams of Zagreb)
Autori
Mikulčić, Marta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.01
Godina
2017
Stranica
57
Mentor
Primc, Biserka
Neposredni voditelj
Sertić Perić, Mirela
Ključne riječi
antropogeni utjecaj, beskralježnjaci, usitnjena organska tvar, drift, hranidbene mreže, stabilni izotopi
(anthropogenic impact, invertebrates, particulate organic matter, drift, food webs, stable isotopes)
Sažetak
Rad istražuje ekološko stanje potoka Bliznec i Veliki potok (Črnomerec). Ciljevi rada bili su 1) analizirati kvalitativni i kvantitativni sastav te veličinsku strukturu organizama, kao i 2) raspodjelu usitnjene organske tvari u uzorcima bentosa i drifta te 3) istražiti promjene prehrambenih navika organizama makrozoobentosa duž različitih gradijenata urbanog utjecaja u dva zagrebačka potoka. Na ukupno 6 istraživačkih postaja smještenih duž Blizneca i Velikog potoka, u veljači i ožujku 2016. provedena su mjerenja osnovnih fizikalno- kemijskih parametara te koncentracije 28 metala i metaloida u vodi, kvalitativna i kvantitativna analiza bentosa i drifta (uključujući makrozoobentos i usitnjenu organsku tvar) te analiza omjera stabilnih izotopa δ13C i δ15N u organizmima makrozoobentosa i njihovim potencijalnim izvorima hrane. Duž rastućeg gradijenta urbanizacije opažen je porast u količini hranjivih soli, otopljene organske tvari te većine metala i metaloida u vodi, koji su se odrazili i na strukturu životnih zajednica na istraživanim postajama. Postaje pod većim utjecajem urbanizacije imale su veću brojnost i raznolikost makrozoobentosa, uz dominaciju Oligochaeta i Diptera te smanjenu brojnost manje tolerantnih svojti (Amphipoda i Plecoptera). U driftu je također zabilježena veća brojnost i raznolikost organizama makrozoobentosa na „urbanijim“ postajama, uz dominaciju Amphipoda, Ephemeroptera i Diptera. Uz porast stupnja urbanizacije, smanjivala se količina usitnjene organske tvari u driftu, što se tumači kao posljedica odstranjivanja obalne vegetacije duž urbanih potoka. Rezultati analiza omjera stabilnih izotopa δ13C i δ15N ukazuju da pojedine svojte makrozoobentosa mogu mijenjati svoje izvore hrane duž rastućeg gradijenta urbanizacije. Premda su u Bliznecu i Velikom potoku opažene promjene u strukturiranju i funkcioniranju zajednica makrozoobentosa koje su karakteristične za urbane potoke, posljedice urbanizacije u dva istraživana zagrebačka potoka ipak nisu drastične. Dokazano je kako je urbani okoliš vrlo promjenjiv te bi u svrhu detaljnije procjene razmjera urbanog utjecaja na potočne ekosustave bilo nužno provoditi sustavna uzorkovanja urbanih potoka, uključujući organizme makrozoobentosa i njihove potencijalne izvore hrane.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb