Pregled bibliografske jedinice broj: 859938
Pravna sredstva protiv predstečajne nagodbe
Pravna sredstva protiv predstečajne nagodbe // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 65 (2015), 3-4; 409-437 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 859938 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pravna sredstva protiv predstečajne nagodbe
(Legal Remedies against the Pre-Bankruptcy Settlement)
Autori
Maganić, Aleksandra
Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 65
(2015), 3-4;
409-437
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
sudska nagodba, pravna priroda sudske nagodbe, tužba za pobijanje sudske nagodbe, predstečajna nagodba, pravna priroda predstečajne nagodbe, pobijanje predtstečjane nagodbe
(court settlement, legal nature of court settlement, challenge of court settlement, pre-bankruptcy settlement, legal nature of pre-bankruptcy settlement, challenge of pre-bankruptcy settlement)
Sažetak
Pobijanje predstečajne nagodbe u Hrvatskoj je prema postojećem zakonskom uređenju gotovo potpuno onemogućeno. Primarni razlog tome je normativno rješenje koje upućuje na primjenu pravila o pobijanju sudske nagodbe, koja zakonom nisu propisana i koja su u hrvatskoj procesnoj doktrini i judikaturi prilično neusklađena. Osim toga, razlike u pravnoj prirodi sudske i predstečajne nagodbe nalažu različiti pristup u načinu njihova pobijanja, o čemu se, nažalost de lege lata nije vodilo računa. Naime, veliki broj osoba koje su sudjelovale u zaključivanju predstečajne nagodbe i prema kojima ona proizvodi pravne učinke mogu biti potencijalno zainteresirane za njezino pobijanje, tako da je prije svega potrebno odrediti aktivno i pasivno legitimirane osobe u postupku pobijanja. Množina stranaka zahtijeva i poseban način obavještavanja o pokretanju postupka pobijanja, određenje nadležnosti suda i postupka u kojem će se pobijanje provesti, kao i rokova i razloga za pobijanje. Rad je prije svega kritika postojećih rješenja u kojima se osim povijesnog razvoja sličnih instituta u Hrvatskoj prije i nakon osamostaljenja prikazuju i pojedini komparativni modeli (Austrija i Slovenija) koji bi de lege ferenda mogli poslužiti kao rješenja koja bi u Hrvatskoj trebalo prihvatiti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- HeinOnline