Pregled bibliografske jedinice broj: 859872
Digimodernistička proza Vlade Bulića
Digimodernistička proza Vlade Bulića // Romanoslavica (Bucureşti), 52 (2016), 2; 417-426 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 859872 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Digimodernistička proza Vlade Bulića
(Vlado Bulić's Digimodernist Fiction)
Autori
Ryznar, Anera
Izvornik
Romanoslavica (Bucureşti) (0557-272X) 52
(2016), 2;
417-426
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
virtualni realizam, digimodernistička estetika, digitalizacija pripovjedača, virtualizacija pripovjedne zbilje, supersubjektivnost, interdiskurzivnost
(virtual realism, digimodernist aesthetic, digitalization of the narrator, virtualization of the narrated world, supersubjectivity, interdiscursivity)
Sažetak
U radu se analizira roman Vlade Bulića “Putovanje u srce hrvatskoga sna” (2006) i to tako što se istovremeno motri odnos Bulićeva pisma s poetikom stvarnosne proze, ali i s kulturnom paradigmom digimodernizma koju u istoimenoj studiji predlaže britanski teoretičar kulture Alan Kirby. Prema Kirbyju ključna su obilježja te nove estetike: konstrukcija 'očitog realnog' (apparently real), beskonačnost i samouvrtanje narativa te novi tip subjektivnosti koji on naziva supersubjektivnost. Rad polazi od pretpostavke da za razliku od stabilnog i povlaštenog pripovjedača koji je dominirao pričama i romanima stvarnosne proze, subjektivitet Bulićeva pripovjedača oblikuju snažni udari različitih tipova diskurzâ koji kolaju javnim prostorom te se njegov fluidni identitet oblikuje kao učinak rada tih diskurza na pojedinca. Analiza romana prvenstveno je usmjerena na stilska i tekstualna obilježja i postupke (npr. interdiskurzivna i intermedijalna pretapanja, digitalizaciju pripovjednog subjekta, virtualizaciju teksta) zbog kojih taj roman predstavlja radikalan odmak od poetike stvarnosno orijentirane proze. Rastvarajući diskurze kojima je oblikovana hrvatska društvena zbilja, ali i literarne konvencije koje su od devedesetih naovamo omogućavale njezinu mimetičku transpoziciju u književni tekst, Bulićevo se pismo pozicionira kao nosivi tekst hrvatskog virtualnog realizma.
Izvorni jezik
Hrvatski