Pregled bibliografske jedinice broj: 859863
Prosvjetitelj Slavonaca Matija Antun Relković (1732. – 1798.)
Prosvjetitelj Slavonaca Matija Antun Relković (1732. – 1798.) // Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru. Od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara / Čoralić, Lovorka ; Horbec, Ivana ; Katušić, Maja ; Klaužer, Vedran ; Novosel, Filip ; Radoš, Ruža (ur.).
Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2016. str. 541-546
CROSBI ID: 859863 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prosvjetitelj Slavonaca Matija Antun Relković (1732. – 1798.)
(Enlightener of Slavonian Matija Antun Relković (1732 – 1798))
Autori
Biočić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru. Od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara
Urednik/ci
Čoralić, Lovorka ; Horbec, Ivana ; Katušić, Maja ; Klaužer, Vedran ; Novosel, Filip ; Radoš, Ruža
Izdavač
Hrvatski institut za povijest
Grad
Zagreb
Godina
2016
Raspon stranica
541-546
ISBN
978-953-7840-50-1
Ključne riječi
Matija Antun Relković, prosvjetitelj, 18. stoljeće, povijest
(Matija Antun Relković, 18th century, history, Enlightener)
Sažetak
Prestankom gotovo dvostoljetne osmanske vlasti na sjevernim hrvatskim prostorima došlo je do vala migracija koje su promijenile etnički i vjerski sastav toga područja. Posljedica osmanske uprave bili su, osim izmijenjene etničke slike, i naslijeđeni problemi u gospodarstvu i prometnim vezama. Neuredan život krajišnika doprinosio je općem lošem stanju u vojnom dijelu Slavonije. U skladu s načelima prosvijećenoga apsolutizma habsburških vladara Marije Terezije i Josipa II., pokušao se prevladati diskontinuitet razvoja u Slavoniji, ali neobrazovani seljak-krajišnik najčešće nije bio u stanju prihvatiti i primijeniti napredne ideje fiziokratizma, od kojih nije vidio izravniju korist. Stoga je prvi korak bio uputiti i obrazovati krajiško ljudstvo da prihvati reforme koje bi vodile k općem gospodarskom i kulturnom boljitku. Kada je riječ o Slavoniji, književnost je u 18. stoljeću bila većinom nabožna, poučna ili prigodničarska, a prednost je prije savršenosti stila ili stiha odnosno estetike davala korisnosti. Takva je književnost zadovoljavala osnovne literarne zahtjeve prosvijećenoga apsolutizma, a to su utilitarnost i didaktičnost. Upravo su stoga štivo uglavnom činili prijevodi, s mnogo racionalnih promišljanja te zabavnoga i poučnoga sadržaja. Matija Antun Relković, koji se obrađuje u ovom tekstu, primjer je prenositelja prosvjetiteljskih ideja iz europskih gradova u Slavoniju. Svojim je literarnim radom nastojao unaprijediti slavonsko selo poštujući fiziokratska načela i zahtjeve prosvjetiteljske poetike.
Izvorni jezik
Hrvatski
