Pregled bibliografske jedinice broj: 859688
Migracijska i izbjeglička kriza u Europi: Države balkanskog migracijskog pravca između sekuritizacije i humanitarizma
Migracijska i izbjeglička kriza u Europi: Države balkanskog migracijskog pravca između sekuritizacije i humanitarizma // Međunarodni problemi, 78 (2016), 4; 285-308 doi:10.2298/MEDJP1604285T (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 859688 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Migracijska i izbjeglička kriza u Europi: Države balkanskog migracijskog pravca između sekuritizacije i humanitarizma
(Migration and Refugee Crisis in Europe – Satus on the Balkan Route Between Securitization and Humanitarianism)
Autori
Tatalović, Siniša ; Malnar, Dario
Izvornik
Međunarodni problemi (0025-8555) 78
(2016), 4;
285-308
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
migrantska kriza, Balkanski pravac, upravljanje krizom, humanitarni pristup, sekuritizacija, politika migracija
(Migration crisis, The Balkan route, crisis management, humanitarian approach, securitization, migration policies)
Sažetak
Europa se tijekom 2015. godine suočila s migracijskom krizom koja je bila posljedica vrhunca višegodišnjih migracijskih kretanja iz Afrike i Azije, primarno, prema državama članicama EU. Uz ranije nezabilježenu brojnost migranata, specifičnost migracijskih kretanja 2015. bilo je prebacivanje težišta kretanja migranata na tzv. Balkanski migrantski pravac. Takva dinamika i smjer kretanja suočili su EU i tranzitne države jugoistočne i srednje Europe s izazovom traženja održivih rješenja u upravljanju krizom. U radu se analiziraju faktori koji su potaknuli snažan rast kretanja migranata prema državama EU, primarno Njemačkoj te faktori koji su usmjeravali to migrantsko kretanje na Balkanski pravac koji se proteže od Grčke prema Austriji i drugim zapadnoeuropskim državama. U radu se nadalje razmatraju razlozi za djelovanje država zahvaćenih krizom, a koje su se kretale u prostoru od humanitarnog pristupa krizi pa do priklanjanja sekuritizaciji. Autori uočavaju kako je pristup najčešće bio determiniran unutarnje i vanjsko - političkim interesima pojedine države, a održivost pristupa u direktnoj korelaciji sa spremnošču odredišnih država za prijem migranata. Analiza pokazuje kako je održivo rješenje samo ono koje polazi od faktora koji djeluju na migracijska kretanja. To se podjednako odnosi na migracijske politike emitivnih, odredišnih i tranzitnih migracijskih država.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb
