Naslov
Zdravstveni odgoj između obrazovanja i indoktrinacije: Hrvatska u komparativnoj perspektivi
(Health Education between Education and Indoctrination: Croatia in Comparative Perspective)

Autori
Šalaj, Berto

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
3. Dani obrazovnih znanosti - Obrazovne promjene: izazovi i očekivanja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.10.2016. - 21.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
zdravstveni odgoj ; indoktrinacija ; obrazovanje ; liberalna demokracija
(health education ; indoctrination ; education ; liberal democracy)

Sažetak
Prijedlog uvođenja novog nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole iz 2013. godine izazvao je, u vrijeme objavljivanja, vrlo intenzivnu te ponekad i ostrašćenu javnu, političku i stručnu, raspravu između zagovornika i protivnika plana. O kurikulumu zdravstvenog odgoja oglasio se u jednom trenutku i Ustavni sud Republike Hrvatske. Pritom se intervencija Ustavnog suda odnosila na proceduru uvođenja zdravstvenog odgoja u škole, ali ne i na sam sadržaj tog odgoja. Činilo se da će takvo pragmatično postupanje Ustavnog suda dati rezultata i primiriti strasti te spriječiti daljnje prijepore oko obrazovnih sadržaja u Hrvatskoj. Međutim, vrlo brzo se sličan tip rasprava pojavio i oko drugih obrazovnih tema, poput pitanja uvođenja građanskog odgoja ili recentnih prijepora oko cjelovite kurikularne reforme. Temeljna je teza ovoga rada kako takvu vrstu rasprava zapravo nije moguće izbjeći jer te rasprave i sukobi proizlaze iz problema kojeg označavam kao paradoks obrazovanja u liberalno demokratskim društvima. Taj paradoks se sastoji od situacije u kojoj liberalno- demokratska društva, koja nastoje biti vrijednosno neutralna u smislu da ne žele svojim pripadnicima nametati određene životne stilove i koncepcije, moraju, ukoliko žele opstati u budućnosti, kroz svoj obrazovni sustav promovirati određene vrijednosti kao što su, primjerice, sposobnost kritičkog promišljanja, tolerancija, pluralizam, privrženost demokratskim načelima itd. Postavlja se naime pitanje kako razriješiti situacije u kojima neki roditelji zaključe da je ono što državna vlast smatra nužnim obaveznim sadržajem obrazovnog sustava, poput razvoja sposobnosti kritičkog promišljanja kod učenika, zapravo jedan sofisticirani oblik indoktrinacije njihove djece. U praksi se, dakle, taj paradoks najčešće manifestira kroz sukobe državnih vlasti i pojedinih grupa roditelja oko pitanja adekvatnih obrazovnih sadržaja, no može se javljati i kao međusobni sukob različitih grupa roditelja oko sadržaja obrazovanja, što znači da ponekad prerasta i u društveni i politički sukob. Cilj je ovoga rada prikazati kako na spomenuti paradoks i društvene sukobe koje iz njega proizlaze reagiraju i odgovaraju druga liberalno- demokratska društva. Stoga će slučaj zdravstvenog odgoja u Hrvatskoj biti kompariran sa slučajevima iz drugih država, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Velike Britanije. U završnom dijelu rada pokušati će se, na teorijskoj i empirijskoj razini, klasificirati različiti mogući odgovori na problem paradoksa obrazovanja u liberalnodemokratskim društvima.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA