Pregled bibliografske jedinice broj: 859533
Industrijska baština: veliki potencijali obnove vs. devastacije
Industrijska baština: veliki potencijali obnove vs. devastacije // Strategije urbane regeneracije / Korlaet, Ariana (ur.).
Zagreb: Hrvatski zavod za prostorni razvoj, 2016. str. 102-109 (ostalo, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 859533 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Industrijska baština: veliki potencijali obnove vs. devastacije
(Industrial heritage: great potentials of renewal vs. devastation)
Autori
Barišić Marenić, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Strategije urbane regeneracije
/ Korlaet, Ariana - Zagreb : Hrvatski zavod za prostorni razvoj, 2016, 102-109
ISBN
978-953-59089-0-6
Skup
Strategije urbane regeneracije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.06.2016. - 10.06.2016
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Gradska klaonica i stočna tržnica, Zagreb, Walter Frese, Matadero, Madrid, industrijska arhitektura, moderna arhitektura, urbana regeneracija
(City slaughterhouse and cattle market, Zagreb, Walter Frese, Matadero, Madrid, industrial architecture, modern architecture, urban regeneration)
Sažetak
Živimo u post-industrijsko doba, a razdoblje intenzivne industrijalizacije je iza nas. U slici grada to se očituje nizom napuštenih tvorničkih pogona, koji svojim velikim dimenzijama i arhitektonskim obilježjima predstavljaju značajne morfološke elemente gradskog tkiva. Zagreb obilježava nekolicina primjera kvalitetne obnove industrijskog naslijeđa. Veći dio industrijskih sklopova unutar gradskog tkiva je napušten, a godine neodržavanje nizbježno vode devastacijama kao krajnjem ishodu. O tome najzornije svjedoči primjer Paromlina. Sklop klaonice i stočnog sajma u jugoistočnom dijelu grada arhitekta Waltera Fresea godinama je napušten. Prikazom obnove klaoničkog sklopa Matadera (Louis Belido) u Madridu pokazano je kako se sa skromnim financijskim budžetom može ostvariti inovativna obnova napuštenog klaoničkog sklopa. Unatoč negativnim konotacijama koje klaonica zasigurno ima u široj (ali i dijelu stručne) javnosti, sklop treba sagledavati kao vrijednu arhitektonsko-urbanističku cjelinu u širem tkivu grada, te afirmirati, otkrivati nove vibrantne osi suvremenog grada, u kojem nova funkcija može doprinijeti generiranju urbaniteta nekadašnjih gradskih periferija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
