Pregled bibliografske jedinice broj: 859479
Odnos prema industrijskom naslijeđu na primjeru recentnih devastacija u Zagrebu
Odnos prema industrijskom naslijeđu na primjeru recentnih devastacija u Zagrebu // VI. međunarodne konferencije industrijskog naslijeđa Čovjek i industrija - zbornik radova / Lozzi Barković, Julija (ur.).
Rijeka: Pro Torpedo Rijeka, 2016. str. 591-606 (ostalo, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 859479 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos prema industrijskom naslijeđu na primjeru recentnih devastacija u Zagrebu
(Attitude towards Industrial Heritage on the Example of Recent Devastations in Zagreb)
Autori
Barišić Marenić, Zrinka ; Šepić, Ljiljana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
VI. međunarodne konferencije industrijskog naslijeđa Čovjek i industrija - zbornik radova
/ Lozzi Barković, Julija - Rijeka : Pro Torpedo Rijeka, 2016, 591-606
Skup
VI. međunarodne konferencije industrijskog naslijeđa Čovjek i industrija
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 24.04.2014. - 25.04.2014
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
industrijska baština ; Zagreb ; devastacije ; Paromlin ; Ljevaonica metala
(industrial heritage ; Zagreb ; devastation ; Paromlin ; Foundry)
Sažetak
Industrijsko naslijeđe valorizirano je kao bitna komponenta naše graditeljske baštine. Recentnih godina sve je više primjera industrijskih građevina i zgrada tehničke kulture uvrštenih na popis zaštićene graditeljske baštine Zagreba. Paradoksalno, niti ta činjenica ne znači ujedno i njihovo očuvanje i obnovu, što na žalost zorno ilustriraju zagrebački primjeri unazad godinu dana. Sklop zagrebačkog Paromlina izgađivan u nekoliko etapa od 1862. Zgrada transmisije i mlina (Hönigsberg i Deutsch, 1907.) prepoznatljivi je simbol industrijskog razvoja, koji tik uz središnju gradsku os anticipira urbanitet Trnja. Arhitektonska ovojnica preostala nakon požara 1988., nakon 25 godina nebrige, unatoč činjenici da je pod zaštitom, popustila je pod vremenskim nepogodama 2013. Danas preostala ruina nasuprot Gradske vijećnice opomena je koja govori o realnom stanju i valorizaciji industrijske baštine. Srodan primjer predstavlja i sklop Ljevaonice metala i tvornica alatnih strojeva "Braća Ševčik", koji je, izuzevši objekta za peć ljevaonice, netom srušen zbog izgradnje stambeno- poslovnog sklopa. Unatoč niza kvalitetnih primjera obnove, posljednjih godinu dana obilježila su rušenja industrijskih sklopova. Intenzivan gospodarski rast i urbani razvoj Zagreb duguje upravo industrijskom razvoju tijekom XIX. i XX. st. Ukoliko se ne spriječe daljnja rušenja Zagreb će ostati bez značajnog sloja svoga identiteta i naslijeđa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb
