Pregled bibliografske jedinice broj: 859264
DEZINFEKCIJA U SUSTAVIMA JAVNE VODOOPSKRBE
DEZINFEKCIJA U SUSTAVIMA JAVNE VODOOPSKRBE // VODA ZA SVE / Habuda-Stanić, Mirna (ur.).
Osijek, 2016. str. 227-237 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 859264 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
DEZINFEKCIJA U SUSTAVIMA JAVNE VODOOPSKRBE
(DISINFECTION OF PUBLIC WATER SUPPLY)
Autori
Rakić, Anita ; Ljubas, Davor ; Juretć, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
VODA ZA SVE
/ Habuda-Stanić, Mirna - Osijek, 2016, 227-237
ISBN
978-953-7005-44-3
Skup
II. međunarodni i VI. hrvatski znanstveno-stručni skup Voda za sve
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 18.03.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
dezinfekcija, dezinfekcijski nusprodukti, klor, patogeni mikroorganizmi,
(public water supply, disinfection, pathogens, chlorine, disinfection byproducts)
Sažetak
U Hrvatskoj je oko 85 % stanovništva priključeno na javnu vodoopskrbu, dok ostali dio koristi vodu iz individualnih izvora. Zdravstvena ispravnost i nadzor nad vodom za piće su regulirani, a obavljaju ga sanitarna inspekcija i ovlašteni laboratoriji. Obradom sirove vode iz izvora (vodozahvata) različitim postupcima za pročišćavanje, voda postaje pogodnom za piće. U praksi priprava vode za piće (kondicioniranje) najčešće obuhvaća koagulaciju/flokulaciju, taloženje, filtraciju i dezinfekciju, a potrebno ju je provoditi na način da tako pripremljena voda ne predstavlja opasnost po ljudsko zdravlje. Osnovni tehnološki postupak u svakom sustavu kondicioniranja vode je dezinfekcija. Dezinfekcija se može obavljati različitim kemijskim sredstvima ili fizikalnim postupcima, a danas najzastupljenija metoda je - primjena klora. Budući da kloriranje vode, osim pozitivnih, ima i negativne učinke po ljudsko zdravlje, postupak dezinfekcije potrebno je prilagođavati pojedinačnim sustavima uz moguće korištenje i kombiniranih postupaka dezinfekcije. Time bi se osigurao široki raspon djelovanja na patogene organizme uz što manji potrošak kemijskih sredstava te što manju produkciju štetnih dezinfekcijskih nusprodukata. Stoga se uobičajena hrvatska praksa primjene isključivo kemijske dezinfekcije, oslanjajući se uglavnom na sadržaj reziduala klora kao dokaza dezinfekcijskog učinka, treba postupno mijenjati prateći pozitivna iskustva europskih zemalja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
