Pregled bibliografske jedinice broj: 858711
Piketty, ekonomija i sociologija : znanstvena i politička agenda o nejednakosti
Piketty, ekonomija i sociologija : znanstvena i politička agenda o nejednakosti // Anali hrvatskog politološkog društva, 12 (2015), 1; 115-132 doi:10.20901/an.12.08 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 858711 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Piketty, ekonomija i sociologija : znanstvena i politička agenda o nejednakosti
(Piketty, economics and sociology : The analytical and political agenda on inequality)
Autori
Grdešić, Marko
Izvornik
Anali hrvatskog politološkog društva (1845-6707) 12
(2015), 1;
115-132
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Piketty, ekonomija, sociologija, nejednakost
(Piketty, economics, sociology, inequality)
Sažetak
Ovaj rad kritički razmatra rad Thomasa Pikettya o nejednakosti, s posebnim fokusom na recepciji njegovih ideja u društvenim znanostima. Najprije se kvantitativnom analizom tekstova koji citiraju Pikettyjeve najvažnije radove istražuje recepcija Pikettyja u akademskim raspravama. Zatim se detaljnije razmatraju tipovi kritika koje dolaze iz ekonomije i sociologije, dviju često suprotstavljenih disciplina koje su se najviše posvetile raspravama o Pikettyju. Ovaj rad nadopunjuje postojeće kritike dodatnim prijedlozima koji su relevantni za znanstveno bavljenje nejednakošću i za proces zamišljanja reformi koje bi se s nejednakošću mogle nositi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Politologija, Sociologija
Napomena
This article considers the work of Thomas Piketty on inequality, with special emphasis on the reception of his ideas in the social sciences. First, a quantitative analysis of the works that cite Piketty’s most important publications examines the reception of Piketty in academic debates. Next, the critiques of Piketty from economics and sociology, two often opposed disciplines that have devoted the most attention to discussing Piketty, are considered. This article supplements existing critiques with additional suggestions that are relevant to both the scientific analysis of inequality and the process of imaging various reforms that could cope with the problem of inequality