Pregled bibliografske jedinice broj: 858520
Samanta Paronić ; "Logori smrti. Potresna stvarnost barbanskih i proštinskih "evakuiraca" (1914.-1918.)", Pula 2015., 116 str.
Samanta Paronić ; "Logori smrti. Potresna stvarnost barbanskih i proštinskih "evakuiraca" (1914.-1918.)", Pula 2015., 116 str. // Historijski zbornik, 69 (2015), 1; 247-248 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, stručni)
CROSBI ID: 858520 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Samanta Paronić ; "Logori smrti. Potresna stvarnost barbanskih i proštinskih "evakuiraca" (1914.-1918.)", Pula 2015., 116 str.
(Samanta Paronić: "Death Camps. A Shocking Reality of "Evacuated" People from Barban and Proština (1914.-1918.)", Pula 2015, pp. 116.)
Autori
Bertoša, Slaven
Izvornik
Historijski zbornik (0351-2193) 69
(2015), 1;
247-248
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni
Ključne riječi
Istra, Barban, Preština, 1914.-1918.
(Istria, Barban, Proština, 1914-1918)
Sažetak
Upravo u godinama kada se obilježava početak, tijek i završetak Prvog svjetskog rata, velikog sukoba tako nazvanog zbog niza država koje su u njemu sudjelovale, ali i golemog područja koje je zahvatio, istarska i hrvatska historiografija obogaćene su vrijednim znanstvenim uratkom nastalim iz pera mlade istarske istraživačice Samante Paronić koja se već na početku svoje znanstvene karijere specijalizirala za proučavanje bogate barbanske prošlosti. Prije jednog stoljeća dogodili su se, naime, prijelomni trenuci koji su značajno promijenili povijesni tijek i odredili životni smjer mnogobrojnih žitelja južne Istre, koji su se prema planu austrougarskih vlasti morali iseliti u različita područja Habsburške Monarhije nezahvaćena ratnim vihorom. U ovoj se istraživačkoj prigodi autorica, dakle, opredijelila za zanimljivu, a za područje Barbana i okolice gotovo neproučenu temu o tzv. evakuircima, žiteljima koji su morali napustiti svoj rodni zavičaj, završivši u srednjoeuropskim logorima poput Wagne i Gmünda. Njihove je različite sudbine opisala posluživši se bogatom arhivskom i bibliotečnom građom, detaljno proučivši razne uredbe, zakone, propise i napise u tisku, ponajprije u listovima „Naša sloga“, „Polaer Tagblatt“ i “Hrvatski list“. U župnim uredima u Barbanu i Krnici pronašla je i istražila vrijedno arhivsko gradivo, s pomoću kojeg je skladno nadopunila podatke iz literature. Rukopis je podijeljen u 13 poglavlja: Uloga novina u očuvanju nacionalne svijesti Istrana (str. 15.-18.), Zakoni i uredbe – regulacija prava južnoistarskoga stanovništva (str. 19.-23.), Uzroci, pripreme i počeci iseljavanja (str. 24.-29.), Životne prilike „evakuiraca“ u Ugarskoj (str. 30.-32.), Životne prilike „evakuiraca“ u Austriji (logor u Wagni, Gmündu, Ostala odredišta u Donjoj Austriji) (str. 33.-49.), Životne prilike „evakuiraca“ u Moravskoj (str. 50.-70.), Životne prilike „evakuiraca“ u Češkoj (str. 71.-72.), Briga državnih vlasti za „evakuirce“ (str. 73.-77.), Prikupljanje pomoći – intervencije istaknutih političkih prvaka i svećenika (str. 78.-88.), Povratak južnoistarskih „evakuiraca“ i posljedice evakuacije (str. 89.-100.), Zaključak (str. 101.-102.) i Izvori i Literatura (str. 103.-105.). Opremljen je s 20 slikovnih priloga, a na kraju ima i sažetke na hrvatskom, talijanskom, engleskom i njemačkom jeziku (str. 106.-113.) te autoričin životopis (str. 115.-116.). Knjiga predstavlja zanimljiv i vrijedan znanstveni i stručni doprinos istarskoj i hrvatskoj historiografiji te vrlo dragocjeni prilog poznavanju društveno-demografske povijesti Istre i njezinih žitelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
