Pregled bibliografske jedinice broj: 858241
Percepcija kriterija selekcije vijesti kod novinara u hrvatskim dnevnim novinama
Percepcija kriterija selekcije vijesti kod novinara u hrvatskim dnevnim novinama // Medijska istraživanja, 22 (2016), 2; 27-43 doi:10.22572/mi.22.2.2 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 858241 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Percepcija kriterija selekcije vijesti kod novinara u hrvatskim dnevnim novinama
(Perception of News Selection Criteria by Journalists in Croatian Daily Newspapers)
Autori
Grmuša, Tanja ; Popović, Goran ; Banek Zorica, Mihaela
Izvornik
Medijska istraživanja (1330-6928) 22
(2016), 2;
27-43
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
selekcija vijesti, vrijednost vijesti, EU tematika, dnevne novine, novinari
(news selection, news value, EU topics, daily newspaper, journalists)
Sažetak
Selekcija vijesti u središtu je proučavanja brojnih autora, posebice zbog promjenjivosti faktora vrijednosti vijesti koji utječu na novinarsku odluku o tome koji će događaj biti objavljen. No, većina dosadašnjih autora taj proces razmatra s teorijskog aspekta (Galtung i Ruge, 1965 ; Schulz, 1975 ; Gans, 1980), dok je vrlo malo empirijskih provjera (Kanižaj, 2010 ; Perišin, 2010 ; Prpić, Popović, Hadžić, 2011). Poseban izazov pritom predstavlja praćenje specifičnih područja, kao EU tematike, koja nerijetko ostaje u sjeni nacionalne tematike. Rad donosi rezultate istraživanja indikatora selekcije vijesti podijeljenih na unutarnje i vanjske kriterije, čiju su prikladnost i primjenjivost u sklopu predloženoga modela (pr)ocjenjivali novinari redakcija šest najčitanijih dnevnih novina – Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, 24 sata, Novog lista i Slobodne Dalmacije krajem listopada i početkom studenoga 2014. godine. Istraživanje provedeno metodom online ankete na uzorku od N=62 novinara podijeljenih u dvije skupine – novinari koji prate EU tematiku i novinari koji prate ostale teme, pokazalo je da novinari zamišljeni teorijski koncept procjenjuju u širem kontekstu profesionalnih standarda. Istodobno, rezultati su pokazali kako nema značajnijih razlika između novinara šest promatranih redakcija, no prema prosječnim rezultatima utvrđene su razlike u odabiru sljedećih kriterija: pristranost vs. nepristranost, personalizacija i ljudski interes, urednička politika, utjecaj elitnih osoba i elitnih nacija te utjecaj interesnih skupina. Također, utvrđene su i razlike između novinara koji prate EU i novinara koji prate ostale teme u četiri ispitana indikatora: ljudski interes i personalizacija, integrirana redakcija te globalni vs. regionalni događaji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Visoka poslovna škola s pravom javnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- LLBA: Linguistics and Language Behavior Abstracts
- SCOPUS
- Sociological Abstracts (SA)
- Social Planning/Policy & Development Abstracts (SOPODA)
- Current Index to Journals in Education (CIJE)