Naslov
Hrvatska nazivlja zemljišta i krajobraza obalnog dijela šibenskog područja od 18. do 20. stoljeća
(Croatian terminologies of land and landscape of the coastal part of Šibenik area from 18. th to 20. th century)

Autori
Blažević, Milivoj ; Dorbić, Boris

Izvornik
Osvit (Šibenik) (2459-7740) 1 (2016), 1; 58-86

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Šibenik ; toponimi-nazivlje ; agrar ; krajobraz ; primorski dio
(Šibenik ; toponims-terminology ; agriculture ; landscape ; littoral zone)

Sažetak
Lokalna, Šibenska nazivlja u odnosu na šire jadransko područje ima više dodirnih točaka u porijeklu nazivlja, ali i pojedinih specifičnosti. U znanstvenom smislu toponim nazivlje se može opisati kao kontaktnu disciplinu za filološku, povijesnu, arheološku, demografsku, geografsku, kartografsku i drugu znanost. Toponomastička nazivlja za predjele uz obalu šibenskog područja odnose se u ovom radu na nazivlja od otoka Krapnja preko Zablaća, Mandaline, Srime i Zatona, na teritoriju od 15 km dužine i do 4 km širine. Većina nazivlja su izvučeni iz dokumenata poljskih šteta, različitih kolonatskih ugovora i pogodbi, testamenata i to pretežno iz sljedećih fondova: Općina u Šibeniku za razdoblje od 1797. do 1945. godine, akti javnih bilježnika tzv. notara, za razdoblje od 1806. do 1941.god., sudski testamenti i spisi Mirovnog suda u Šibeniku i Općinskog suda od 1820. do 1945. godine. Dosta je podataka uočeno i u obiteljskom fondu Giadorou sa spisima od 17. do 20. stoljeća kao i u plemenitaškoj knjizi ugovora kolona za najam i obradu zemljišta, tzv. Instrumenti Cortellini iz 17. stoljeća. Temeljem analize nazivlja podataka na pojedinim lokalitetima ustanovljena su određena značenja nazivlja koja se odnose na poljoprivredu ; Srima ; 31 toponima (20 %) ; Zaton ; osam toponima (20 %) ; Mandalina ; šest toponima (13, 04 %) ; Zablaće ; šest toponima (9, 68 %) i Krapanj ; 10 toponima (5, 7 %). Iz navedenih odnosa značenja toponima i površina pod poljoprivrednom proizvodnjom može se zaključiti da poljoprivreda kao grana gospodarstva nije imala značajnu ulogu u oblikovanju nazivlja za pojedine lokalitete. U popisu je prisutno podosta: oronima, fitonima, zoonima, horonima, ojkonima, hagionima i odonima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA