Naslov
ODRŽIVOST NACIONALNE GOVEDARSKE PROIZVODNJE
(Sustainability of national cattle production)

Autori
Ivanković, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik predavanja XII. Savjetovanja uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj / Ivkić, Zdenko - Zagreb : Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA), 2017, 27-34

Skup
XII. Savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj

Mjesto i datum
Sisak, Hrvatska, 25.01.2017. - 26.01.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
govedarstvo, proizvodnja mlijeka, proizvodnja mesa, održivost, Hrvatska
(cattle farming, milk production, beef production, sustainability, Croatia)

Sažetak
Govedarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj razvijala se stoljećima, usklađujući se s gospodarskim, političkim i agrookolišnim okruženjem. Stalno izložena mijenama spomenutog okruženja i nestabilnostima, mijenjala se neujednačenom dinamikom kojom se prilagođavala tržištu, tehnologijama, genotipovima kvantitetom i kvalitetom. Zadnja desetljeća činila su osobit izazov, više održivosti nego razvoju govedarske proizvodnje. Posebice je proizvodnja kravljeg mlijeka izložena snažnom pritisku, posebice tijekom zadnjeg desetljeća kada se Republika Hrvatska pripremala za ulazak u zajednicu zemalja Europske Unije. Održivost govedarske proizvodnje zasigurno ne ovisi o mliječnim kravama, poljoprivrednim površinama, farmama ili opremi koja se na njima koristi već društvu, organizaciji i interakciji proizvođača, prerađivača i potrošača te regulatornih okvira koji uređuju odnose u ovom sektoru proizvodnje. Upravo državne službe i servisi sukladno deklariranim i prepoznatim prioritetima cjelokupne zajednice oblikuju okvire, strategije, zakone, pravilnike, smjernice i druga norme koja se tiču interesnih strana u proizvodnom lancu hrane, kravljeg mlijeka i govedine, od proizvođača do potrošača (katkada prerade i trgovine). Na taj način javne službe daju okvir proizvodnje i potrošnje, prerade i plasmana mlijeka i mesa kao sirovina odnosno gotovih proizvoda. Posredno mogu potrošače usmjeravati prema kvalitetnim ili manje kvalitetnim namirnicama, domaćim ili inozemnim, te time manje ili više ''relaksirati'' odnos prihoda i rashoda u primarnoj proizvodnji. Nekada se stječe dojam da proizvodnja hrane nije na primjeren način strateški pozicionirana u društvu. Primjerice, često ističe potreba energetske samodostatnosti i neovisnosti, dok se poljoprivrednoj (stočarskoj proizvodnji) ne daje takva važnost već se prepušta liberalnom tržištu. Međutim, razumljivo je da se u određenim kriznim razdobljima liberalno tržište ponaša u manjoj ili većoj mjeri neuravnoteženo (asimetrično). Držimo da je hrana od primarne važnosti, slobodno kazano, u istoj ili većoj razini u odnosu na energiju. Danas svjedočimo brojnim geopolitičkim previranjima koji se odražavaju i na poremećaje u tržišnim odnosima poljoprivrednih proizvoda. Primjerice, zatvaranje određenih tržišta poput ruskog, stvara određene viškove mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu zemalja Europske Unije, dok zadržavanje tržišta arapskih zemalja za govedsko meso relaksira cjenovne odnose. Govedarsku i ukupnu poljoprivrednu proizvodnju treba s pravom promatrati kao stratešku te ju sagledavati i s brojnih drugih aspekata jer osim neposrednog prihoda farmerima, prerađivačkoj industriji i trgovini, pridonosi očuvanju ruralnih prostora, tradicije, ljepote krajobraza, biološke raznolikosti i drugom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA