Naslov
Holokaust - Golgota 20. stoljeća? Holokaust u svjetlu židovske filozofske i teološke misli
(Holocaust - 20th century Golgotha? Holocaust in the light of Jewish philosophical and theological thought)

Autori
Akrap, Ante

Izvornik
Crkva u svijetu (0352-4000) Teologija ; 41 (2013); 175-208

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
žrtva, holokaust, trpljenje, etika, odsutnost, šutnja, nemoć, zlo, kabala, objava
(victim, Holocaust, ethics, absence, silence, weakness, evil, cabala, announcement)

Sažetak
Povijesno razmatranje fenomena žrtve dovodi nas do spoznaje temeljnih pitanja filozofije religije, opstojnosti apsolutnoga bića i njegove naravi, njegovih atributa kroz racionalno osvjetljenje problematike pod vidom različitih kako subjektivnih tako i objektivnih analiza i zaključaka pojedinih autora. Holokaust je tema o kojoj je zapravo sve rečeno. Ipak, ova iznimno mučna i teška tema - logori, monstruozna i neljudska postupanja s ljudima, uvijek iznova pobuđuje pažnju i otvara razna pitanja. Holokaust postaje “nova Golgota svijeta” (Ivan Pavao II), simbol poganstva koji trijumfira nad svakom nadom i vjerom u uskrsnuće. uvodni dio ovoga članka bavi se analizom i složenošću problematike žrtve iz koje izvire mnoštvo drugih pitanja kako religioznog tako i etičkog karaktera., a koja otvaraju osnovno pitanje, pitanje položaja čovjeka u svijetu. Za razliku od srednjovjekovne kozmološko - teološke vizije svijeta, u kojoj je čovjek centar stvaranja, moderna, udaljujući se od svakog metafizičkog principa trasira čovjekov put apsolutizacije i sakralizacije svijeta, potpune emancipacije razuma i slobode, u kojem transcendencija, ogoljena od svojih atributa i tradicionalne vizije, gubi teren u suvremenom mišljenju. Priklanjajući se misli Hokheimera holokaust (Auschwitz) smatra ekstremnim izražajem zapadnog iluminizma koji misli da sve može kontrolirati snagom ljudskoga razuma. Stradale žrtve holokausata dovode u pitanje kako Boga tako i čovjeka, stoga su teologija i antropologija dva vida jedne te iste stvarnosti koju nam ovaj rad želi približiti. Posljednji dio rada posvećen je pokušajima židovske filozofije da odgovori izazov proživljene tragedije unatoč činjenica da se neki užasi ne mogu objasniti na današnjem stupnju spoznaje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Teologija

Napomena
Zbornik radova XVIII. međunarodnog teološkog simpozija.

POVEZANOST RADA