Pregled bibliografske jedinice broj: 85806
Politička orijentacija Hrvatskoga katoličkog pokreta u posljednjim godinama postojanja Austro-Ugarske Monarhije i prvim danima stvaranja Kraljevstva SHS (1903.-1918.)
Politička orijentacija Hrvatskoga katoličkog pokreta u posljednjim godinama postojanja Austro-Ugarske Monarhije i prvim danima stvaranja Kraljevstva SHS (1903.-1918.) // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 10 (2001), 1-2(51-52); 141-163 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 85806 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politička orijentacija Hrvatskoga katoličkog pokreta u posljednjim godinama postojanja Austro-Ugarske Monarhije i prvim danima stvaranja Kraljevstva SHS (1903.-1918.)
(Political Orientatio of the Croatian Catholic Movement in the Last Years of the Austro-Hungarian Monarchy and the First Days of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenians)
Autori
Matijević, Zlatko
Izvornik
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 10
(2001), 1-2(51-52);
141-163
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatski katolički pokret ; Seniorat ; politika ; ideologija ; jugoslavenski nacionalizamo
(Croatian Catholic Movement ; Seniority ; policy ; ideology ; Jugoslav nationalism)
Sažetak
Sudbonosni događaj u razvoju cijeloga Hrvatskoga katoličkog pokreta (HKP) bio je osnutak Hrvatskoga katoličkog seniorata (HKS), ekskluzivne organizacije katoličke kleričke i laičke inteligencije (1912.). U božićnom broju katoličkog dnevnika Riječke Novine seniori - krug oko dr. Petra Rogulje - objavljuju svoj "prvi politički programni članak" u kojemu su zauzeli stajalište o nužnosti provedbe "narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba". Kada su seniori prihvatili politički program Svibanjske deklaracije (1917.) kao osnovicu svojega rada u "nacionalnim pitanjima", bilo je posve razvidno da je Roguljina "jugoslavenska orijentacija" HKP-a izvojevala odlučnu pobjedu. Deklaracija je svoj politički vrhunac dosegnula onoga časa kada se za nju javno zauzeo krčki biskup dr. Antun Mahnić (1918.). Braneći Deklaraciju ne samo uobičajenim i, naravno, dopustivim političkim argumentima, nego i onima teološke naravi, biskup je pobrkao politiku i religiju te se sam doveo u nezavidan položaj u kojemga se moglo optuživati podjednako i za prozelitizam, iako je bila riječ o nespretnom ekumenizmu ("ćirilo-metodska ideja"), i za zloporabu katoličke vjere u političke svrhe, a to se uobičajeno naziva(lo) - klerikalizam. No, ako je tada u Hrvatskoj bilo klerikalizma, onda je on mogao biti samo u funkciji stvaranja jugoslavenske države, dakle - jugoslavenski klerikalizam. Stvaranjem Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.) "jugoslavenske ideologija" doživljava svoj puni trijumf.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
