Naslov
Prinos i komponente prinosa zrna introduciranih hibrida kukuruza u optimalnom i rijetkom sklopu
(Grain yield and yield components of introduced maize hybrids at optimal and suboptimal plant densities)

Autori
Kalistović, Marin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.01

Godina
2017

Stranica
27

Mentor
Svečnjak, Zlatko

Neposredni voditelj
Jareš, Dario

Ključne riječi
kukuruz, hibrid, gustoća sklopa, prinos zrna, komponente prinosa
(maize, hybrid, plant density, yield, yield components)

Sažetak
Poljoprivrednicima nije lako izabrati „najbolji“ hibrid kukuruza za svoju proizvodnju jer se na tržištu nudi više od 100 hibrida različitih sjemenskih kuća. Nadalje, u Hrvatskoj proizvođači iz različitih razloga često ne uspiju ostvariti optimalne (preporučene) gustoće sklopa. Dosadašnja istraživanja ukazuju da se hibridi kukuruza mogu međusobno razlikovati u svojim reakcijama na različite gustoće sklopa. Stoga je glavni cilj rada bio utvrditi prinos i glavne komponente prinosa introduciranih hibrida kukuruza proizvedenih u optimalnoj (preporučenoj) i rijetkoj (reduciranoj) gustoći sklopa.Jednogodišnji pokus proveden je na pokušalištu Šašinovec Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U pokusu je bilo uključeno ukupno osam introduciranih hibrida kukuruza koji pripadaju različitim sjemenskim kućama (P9911, P0216, LG 3475, BERGXXON, CADIXXIO, Konfites, DKC 5401, DKC 5276). Hibridi kukuruza uzgojeni su u dvije gustoće sklopa i to: 1) optimalna (preporučenaod strane sjemenske kuće) i 2) rijetka (za 40% niža od preporučene) u uvjetima intenzivne agrotehnike. Dvofaktorijalni (hibrid i gustoća sklopa) poljski pokus postavljen je po strip-plot rasporedu u tri ponavljanja. Standardnim agronomskim metodama utvrđeni su prinos zrna, sadržaj vode u zrnu u berbi, te glavne komponente prinosa zrna (broj klipova i masa 1000 zrna). Gustoća sklopa nije utjecala na sadržaj vode u zrnu u berbi koji je u prosjeku iznosio 19, 6%. Istraživani hibridi su se međusobno značajno razlikovali za sadržaj vode u zrnu u berbi. Utvrđena je statistički neznatna, ali apsolutno velika razlika u prosječnom prinosu zrna između preporučene (11802 kg/ha) i rijetke (9972 kg/ha) gustoće sklopa.Svi istraživani hibridi su imali sličan kapacitet rodnosti u danim agroekološkim i organizacijsko tehnološkim uvjetima, što ukazuje na relativno male razlike u genetskom potencijalu rodnosti modernih introduciranih hibrida različitih sjemenskih kuća

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA