Naslov
Utjecaj terminalnog nerasta na svojstva polovica i mesa podrijetlom od ženskih i muških kastriranih, imuno-kastriranih i nekastriranih svinja
(Influence of terminal sire on carcass and meat quality traits of gilts and castrated, immunocastrated and entire male pigs)

Autori
Cimerman, Emilija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
09.12

Godina
2016

Stranica
135

Mentor
Ivona Djurkin Kušec

Neposredni voditelj
Martin Škrlep

Ključne riječi
svinje ; fiziološki status ; terminalna linija nerasta ; androstenon ; skatol
(pigs ; gender ; terminal sire ; androstenone ; skatole)

Sažetak
U istraživanje je bilo uključeno 240 tovljenika, potomaka krmača i nazimica iste pasmine pripuštenih sa tri različite linije komercijalnih nerastova („A“, „B“ i „C“), koji su podijeljeni u četiri fiziološka statusa: kirurški kastrati (SC), imunokastrati (IC), nerastovi (EM) i nazimice (F). Tijekom tova životinje su vagane pri odbiću (25 dana starosti), sa 72 dana starosti (vrijeme aplikacije 1. vakcine – V1), 116 dana starosti (Rano razdoblje tova), 146 dana starosti (vrijeme aplikacije 2. vakcine - V2) i 168 dana starosti (završetak tova), te su na osnovi ovih pokazatelja izračunati prosječni dnevni prirasti u pojedinim razdobljima, kao i ukupni završni dnevni prirast. Sa 168 dana starosti svinje su zaklane te su utvrđeni slijedeći pokazatelji: masa polovica, duljina polovica „a“ i „b“, duljina buta, opseg buta, debljina mišića i leđne slanine, pH45 u m. longissimus dorsi (LD) i u m. semimemranosus (MS), a nakon 24 h pH24, CIE-L* a* b*, otpuštanje mesnog soka, kalo kuhanja, nježnost mesa, te koncentracije androstenona i skatola. Istraživane se svinje nisu razlikovale u masama ni prosječnom dnevnom prirastu u vrijeme odbića i sa 72 dana starosti. Najviše dnevne mase sa 116 dana starosti postigli su SC, dok su sa 141. danom starosti najviše mase utvrđene u EM i IC. Slično tome, u ranom razdoblju tova SC imali su značajno više priraste u odnosu na ostale fiziološke statuse, dok je u razdoblju od V2 i kasnom razdoblju tova najviši prirast utvrđen u EM i IC. Najviši ukupni dnevni prirast postignut je u IC potomaka „C“ terminalne linije nerastova. Najmanja debljina slanine utvrđena je kod EM i F, a najveća debljina mišića i posljedično tome mesnatost utvrđena je u F. SC i F imali su veće duljine polovice u odnosu na IC i EM, a najveći opseg buta postignut je u SC. Najveća debljina slanine utvrđena je u pripadnika terminalne linije „C“, u koje je ujedno utvrđena najniža mesnatost. Međutim, pripadnici terminalne linije nerastova „C“ imali su najveće duljine polovica „a“ i „b“ te opseg buta. Najviši pH45 u SM imali su IC, dok je najviši pH24 u SM i LD postignut kod EM. Najniže otkapavanje mesnog soka i CIE L* utvrđeno je u F, dok su EM imali najviše CIIE a* vrijednosti. Kalo kuhanja u SC i F bilo je značajno niže (P<0, 05) od IC i EM ; EM i F imali su značajno niže WBSF vrijednosti od IC, dok se SC nisu razlikovali od ostalih fizioloških statusa u ovom svojstvu. Potomci terminalnih linija nerastova „A“ i „B“ imali su značajno niže vrijednosti pH45 u MS i LD te pH24 u SM. Najveće otpuštanje mesnog soka utvrđeno je u „B“ terminalne linije nerastova ; pripadnici terminalne linije „C“ imali su najveći CIE a* i najniži WBSF. U gotovo svih istraživanih svojstava utvrđena je značajna interakcija fiziološkog statusa i terminalne linije nerasta. Najveća debljina mišića i mesnatost u svih terminalnih linija utvrđena je kod F, a slijede ih EM, IC i potom SC. Najveća duljina polovice „a“ i duljina buta utvrđena je u IC pripadnika terminalne linije „C“. U LD mišiću nisu utvrđene značajne razlike u završnim pH vrijednostima između istraživanih fizioloških svojstava i linija terminalnih nerastova. Najviše otkapavanje mesnog soka u „A“ i „C“ terminalnih linija nerastova utvrđeno je u IC, a u terminalne linije nerastova „B“ u EM. Najviše CIE L* vrijednosti kod terminalnih linija nerastova „A“ i „C“ utvrđene su u IC, a u terminalne linije „B“ kod SC. SC terminalnih linija „A“ i „B“ imali su najviše CIE a* vrijednosti, dok su u terminalne linije „C“ najviše CIE a* vrijednosti utvrđene u EM. Najveće kalo kuhanja u terminalnih linija „A“ i „B“ utvrđeno je kod nerastova, dok su WBSF vrijednosti bile najviše u IC kod A i B terminalnih linija nerastova i EM u terminalne linije nerastova „C“. Najveća koncentracija androstenona utvrđena je u nerastova pripadnika „C“ terminalnoj liniji nerastova, dok u koncentraciji skatola nisu utvrđene značajne razlike između nerastova potomaka pojedinih terminalnih linija nerastova. U terminalne linije nerastova „A“ utvrđena je jaka korelacija između koncentracije androstenona i skatola, dok je u terminalnih linija „B“ i „C“ utvrđena srednje jaka korelacija. Ovo upućuje na mogućnost redukcije skatola, a posljedično tome i androstenona i metodama koje su jeftinije i manje zahtjevne od genomske selekcije u ovih križanaca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA