Naslov
Nuspojave neopioidnih i opioidnih analgetika u hrvatskoj prijavljene Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode u razdoblju od 2007. do 2014.
(Adverse events of non-opioid and opioid analgesics reported to Croatian Agency for Medicinal Products and Medical Devices from 2007 to 2014.)

Autori
Jurkić, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet i Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
21.10

Godina
2015

Stranica
106

Mentor
Puljak, Livia

Ključne riječi
analgetici, potrošnja, Hrvatska, HALMED
(analgesics, consumption, Croatia, HALMED)

Sažetak
Cilj istraživanja: Analizirati nuspojave neopioidnih i opioidnih analgetika koje su prijavljene Hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode u razdoblju od 2007. do 2014. godine. Materijal i metode: Podatci o nuspojavama analgetika dobiveni su od HALMED-a. Odnose se na nuspojave opioidnih i neopioidnih analgetika zaprimljene u osmogodišnjem razdoblju od početka 2007. do kraja 2014. godine. Prikupljeni su sljedeći podatci: generičko ime lijeka, godina prijave nuspojave, vrsta prijave, je li nuspojava kategorizirana kao ozbiljna ili ne, ustanova u kojoj je prijavljena nuspojava, kvalifikacija osobe koja je prijavila nuspojavu, godina rođenja i dobna skupina pacijenta, spol pacijenta, vrsta reakcije. Prikupljeni podatci bili su anonimizirani i nisu sadržavali nikakve osobne podatke pacijenata koji bi omogućili njihovu identifikaciju. Svi podatci ubačeni su u elektroničke tablice i analizirani su pomoću deskriptivne statistike. Rezultati: U analiziranom razdoblju zabilježeno je 796 prijava nuspojava analgetika, od čega 365 (46%) ozbiljnih nuspojava i 424 (53%) ostalih nuspojava. Ukupni broj prijava nuspojava kroz analizirano razdoblje se kontinuirano povećavao te se čak 2014. utrostručio s obzirom na 2007. godinu. Pet i više prijava zabilježeno je za 20 analgetika, koji su detaljnije analizirani. Tih dvadeset lijekova činilo je ukupno 597 (75%) prijava nuspojava analgetika u analiziranom razdoblju. Među tih 20, najčešće prijave nuspojava odnosile su se na pojedinačne lijekove (N=16 ; 80%). Najviše nuspojava su prijavljivali liječnici (N=257 ; 43%), a ljekarnici su bili na drugom mjestu sa svega nekoliko prijava manje u odnosu na liječnike (N=252 ; 42%). Većina nuspojava (N=572 ; 96%) prijavljena je spontanim putem preko odgovarajućih obrazaca koje ispunjavaju pacijenti ili zdravstveni djelatnici. Nuspojave su se u najvećem broju javile kod žena (N=352 ; 59%) i najčešće su se javljale u odrasle dobi (N=354 ; 59%). Najčešće nuspojave opioidnih i neopioidnih analgetika zabilježene su na koži i sluznicama, a ozbiljne nuspojave su najčešće rezultat djelovanja opioidnih analgetika. Zaključci: Broj prijava nuspojava analgetika kontinuirano se povećava i velik broj prijava odnosi se na ozbiljne nuspojave. Potrebno je provesti još istraživanja na tu temu kako bi zdravstveni djelatnici, ali i sami pacijenti znali odrediti prikladniju terapiju, tj. terapiju koja će prouzrokovati što manje nuspojava. Kako bi praćenje lijekova i nuspojava bilo uspješnije potrebno je zdravstvene djelatnike, ali i same pacijente educirati i poticati na prijavu nuspojava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA