Pregled bibliografske jedinice broj: 857012
Stvaranje terminologije na nematerinskom jeziku: primjer iz povijesti hrvatskoga glazbenoga nazivlja
Stvaranje terminologije na nematerinskom jeziku: primjer iz povijesti hrvatskoga glazbenoga nazivlja // Šesti međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK - VI. HIDIS - Knjižica sažetaka / Gligorić, Igor Marko ; Nazalević Čučević, Iva (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2016. str. 8-9 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 857012 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stvaranje terminologije na nematerinskom jeziku: primjer iz povijesti hrvatskoga glazbenoga nazivlja
(Creating terminology in a non-native language: an example from the history of Croatian musical terminology)
Autori
Bošnjak Botica, Tomislava ; Kiš Žuvela, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šesti međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK - VI. HIDIS - Knjižica sažetaka
/ Gligorić, Igor Marko ; Nazalević Čučević, Iva - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2016, 8-9
Skup
Šesti međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK - VI. HIDIS
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2017. - 17.12.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nematerinski hrvatski, 19. stoljeće, nazivlje, glazba
(non-native Croatian, 19th century, terminology, music)
Sažetak
U povijesti izgradnje hrvatske glazbene terminologije istaknuto mjesto imaju dva stručnjaka kojima hrvatski nije bio materinski, nego drugi jezik. Prvi je jedan od najpoznatijih hrvatskih jezikoslovaca i utemeljitelj hrvatskoga znanstvenoga nazivlja, Bogoslav (Bohuslav) Šulek (1816. – 1895.), podrijetlom Slovak, koji se nije posebno bavio glazbenim nazivljem, ali je upravo on uveo neke osnovne nazive (npr. glasba i glasovir), često preuzimajući slovenska rješenja ili tvoreći nazive od domaćih osnova, no tolerirajući i uporabu internacionalizama. Drugi je Franjo Ksaver Kuhač, odnosno Franz Xaver Koch (1834. – 1911.), podrijetlom Nijemac, začetnik hrvatskoga nazivlja u području glazbe i do danas najplodniji prevoditelj i tvorac novih glazbenih naziva, koji je, za razliku od Šuleka, s vremenom pokazivao sve veću nesklonost prema međunarodno uvriježenom nazivlju, s izuzetkom talijanskih oznaka za način izvođenja glazbe. U radu se analiziraju glazbeni nazivi tih dvaju autora te nastoji pokazati kako se činjenica da su posrijedi inojezični govornici hrvatskoga te utjecaj njihovih materinskih jezika, kod jednoga slavenskoga, kod drugoga germanskoga, odražava i u njihovu nazivlju na gramatičkoj i leksičkoj razini. Postupci koje u svojim djelima primjenjuju, poglavito odnos prema internacionalizmima i kalkiranju, obilježavaju dvojak put hrvatske glazbene terminologije do danas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-5355 - Problemi temeljnoga suvremenog glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (conmusterm) (Gligo, Nikša) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb,
Muzička akademija, Zagreb
