Naslov
U suton kajkavskoga književnog jezika : povijesnosociolingvistička analiza jezika Ivana Krizmanića
(Twilight of Kajkavian Literary Language)

Autori
Schubert, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Srednja Europa

Grad
Zagreb

Godina
2016

Stranica
264

ISBN
978-953-7963-50-7

Ključne riječi
Kajkavski književni jezik, 19. stoljeće, Ivan Krizmanić, povijesna sociolingvistika, jezični identitet, jezična varijabilnost
(Kajkavian literary language, 19th century, Ivan Krizmanić, historical sociolinguistics, language identity, language variability)

Sažetak
U knjizi je autorica usmjerila svoje istraživanje na jednoga pisca, Ivana Krizmanića (1766.–1852.), značajne ličnosti sjeverozapadne Hrvatske u prvoj polovici 19. stoljeća. Unatoč tomu, knjiga nije tradicionalna filološka monografska obrada jezika jednoga pisca prema jezičnim razinama, nego je polazište za višerazinske analize ne samo književne kajkavštine nego i društvenoga, povijesnoga i jezičnoga konteksta najburnijega dijela 19. stoljeća. U knjizi je provedena analiza na makro- i mikrorazini, upotrebom višedimenzionalnog teorijskog okvira. Svakako valja istaknuti upotrebu teorijskoga i metodološkoga koncepta povijesne sociolingvistike, osobito teorije varijabilnosti tug-of-war (Anipa 2001), prvi put na književnokajkavskoj jezičnoj građi. Posebno valja istaknuti da je autorica pronašla dosad u literaturi nepoznate tekstova Ivana Krizmanića (Palafox generalu Lefebureu, 1809. i Pogor u Rimu, 1843.), koji bacaju novo svjetlo na Krizmanićev jezični identitet i svjedoče o složenosti jezično-povijesnih prilika u sjevernozapadnoj Hrvatskoj u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda, a istovremeno pomiču i donji i gornji rubnik Krizmanićeva pisanja hrvatskim idiomima koji su uvriježeni u literaturi. U knjizi je provedena podrobna analiza Krizmanićevih varijabli, što je dobra podloga za daljnja istraživanja varijabilnosti u kajkavskome književnom jeziku. Značajno je i to da jezična i grafijska mikroanaliza donose dokaze da se Krizmanić pod stare dane ipak priključio ilirskomu pokretu. Knjiga je nastala na temelju doktorske disertacije, ali se od nje razlikuje utoliko što su neka poglavlja dodana, a druga proširena i razrađena. Dodane su rasprave jezičnih obilježja, nove tablice i slike s pregledom varijabli, novi zaključak i proširen popis bibliografskih jedinica, a nove su i transkripcije Osmanščice i prijepis čitavoga teksta Pogor u Rimu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA